Rat smo preživjeli, a hoćemo li pandemiju korona virusa – pitanje je koje proteklih dana postavljaju mnogi svjetski i domaći mediji suočeni sa finansijskim gubicima koji se iz dana u dan povećavaju.
Brojni analitičari već upozoravaju da će globalna epidemija prouzrokovana korona virusom, dovesti do pada ekonomije u mnogim zemljama, dok će brojni građani ostati bez posla.
Pored ugostitelja, hotelijera, turističkih radnika, zanatlija, radnika u proizvodnji, kriza neće zaobići ni medije koji već sada trpe gubitke, a posebno oni štampani.
Problemi sa distribucijom, ograničeno kretanje i samoizolacija već su dovele do gašenja pojedinih štampanih medija u svijetu koji su izlazili čak i u doba Drugog svjetskog rata.
Među njima su i službene novine Vatikana “L’Osservatore Romano” koje se izdaju od 1861. godine i nikada do sada nisu prestajale izlaziti.
I čuveni američki magazin “Plejboj” nedavno je, nakon 67 godina izlaženja, ugasio svoje štampano izdanje i prešao na online. Štampano izdanje ukinulo je još nekoliko svjetskih listova, koji su takođe prešli na online izdanje.
– Čovječanstvo će, uz sve zlo koje nas je snašlo, nekako preživeti. Novine, bojim se, neće – objavili su ovih dana pojedini regionalni mediji.
Međutim, nisu samo štampani mediji u problemu. Isti problem muči i online medije i televizije, jer je pandemija ugrozila i njhove finansije. Analitičari predviđaju da bi ovo mogla biti najteža godina za medije uopšte.
Kolumnistica britanskog lista “Gardijan” Džejn Martinson napisala je ovih dana da bi korona virus “nakon godina borbe mogao oglasiti posmrtno zvono” za mnoge medije, naročito lokalne novine u Americi i Velikoj Britaniji, i to baš u vrijeme kada su potrebe i zahtijevi za vijestima i informacijama na vrhuncu.
Pojedine analize pokazuju da je čitanost online medija proteklih nekoliko sedmica porasla za čak 50 odsto, dok televizije bilježe gledanost kakvu nisu imale godinama.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka te vlasnik i glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić ističe da su mediji svugdje u istom problemu, i kod nas i u svijetu.
“Tokom ove pandemije, ali i kada se ona završi objektivno informisanje je od nasušne potrebe za sve građane ove zemlje. Međutim, bojim se da će to biti ugroženo s obzirom na to da pandemija ugrožava finansije velikog broja medija. S jedne strane ugroženi su štampani mediji jer se mnogo manje kupuju, ali i ostali jer je sve manje oglašivača. Građani su novac potrošili na zalihe hrane, a mnogi ostaju i bez posla, pa će oglašivači manje trošiti na reklame“, ističe Vukelić.
On dodaje da je kupovna moć građana u BiH i ranije bila mala, a sada će dodatno oslabiti. Vukelić ističe da se plaši da neki mediji neće možda čak ni preživjeti ovaj krizni period.
Prema njegovim riječima, iz tog razloga je jako važno da izvršna vlast kada bude razmatrala mjere za pomoć privredi u to uključi i medije, te da to učini u dogovoru sa medijskom zajednicom.
“Kako se ne bi desilo da to bude kao pomoć koju je davala prije nekoliko godina kada je podijelila 11 miliona maraka samo podobnim medijima na namještenim projektima, već da se ustanovi mnogo drugačiji princip, koji će biti transparentniji i da svi dobiju onoliko koliko im je zaista potrebno. Postoji mogućnost da se to uradi drugačije nego što je urađeno ranije, i da to bude bez ikakvog prizvuka političkog prtiska ili uticaja na uređivačku politiku tih medija“, zaključuje Vukelić.
S njim se slaže i poznati banjalučki novinar Brane Božić koji podsjeća da je distribucija štampanih medija gotovo obustavljena, a broj prodajnih mjesta smanjen, što će za sobom povući pad tiraža.
“Jednom kada tiraž strmoglavo padne biće ga teško vratiti na staro. Samim tim štampani mediji su u problem. Za razliku od njih elektronski mediji su u nešto povoljnijem položaju u smislu tehničkog rada, ali tu onda dolazi problem sa finansijama jer nema oglašivača i samim tim ni zarade”, kaže Božić.
On ističe da vlasti svih država, pa i BiH, moraju naći način kako da pomognu medijskim kućama da prežive novonastalu krizu jer trebaju biti svjesni da bi bez medija upravljanje krizom faktički bilo nemoguće.
“Naravno, svoj doprinos u krizi daju i mnogi drugi, ali bez medija građani ne bi imali prilike da bilo šta od propisanih mjera sprovode, jer ne bi ni znali šta se dešava. Prema tome, mediji su veoma važan dio društva i vlast to treba da ima na umu”, poručuje Božić.
Divković: Ključ u bravu
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković ističe da je kriza tek počela, a već se osjećaju gubici u medijima jer su propali mnogi ugovori za reklamiranje.
“Šta će firma reklamirati ako ne radi. Trgovačke kompanije su bile među prvim medijskim partnerima kada je u pitanje reklamiranje. Međutim, sve je skoro stalo, a trgovina je svedena na osnovne potrebe”, kaže Divković.
On ističe da su mediji zapravo u krizi još od devedesetih godina i ova najnovija bi ih mogla potpuno dotući. Divković podsjeća da smo prvo imali rat koji je neke medije ugasio, a neke potpuno osiromašio.
“Nakon toga smo imali poslijeratnu krizu, a onda je nastupilo nešto što ja zovem bujanje medija. Odjednom smo na jednom malom prostoru imali ogroman broj medija i sasvim je jasno da na malom prostoru ne mogu svi imati svoj dio ekonomskog kolača koji će ih održati u životu. Kada svemu tome dodamo konstantnu političku krizu i sada ovu javno-zdravstvenu, bojim se da će dobar dio medija staviti ključ u bravu”, smatra Divković.
