Prema novom Prijedlogu zakona o doprinosima i o porezu na dohodak, čiji je početak primjene planiran od 01.01.2020 godine, mnogo je nameta koji podjednako idu na štetu poslodavcima i zaposlenim.
U Prijedlogu novog zakona o doprinosima navodi se da svi koji ne plate doprinose do 15-tog u mjesecu snose kazne.
Ukoliko država ne može regulirati redovne naplate računa mehanizmima pravne države, onda ne može niti kažnjavati one koji do 15-tog u mjesecu ne mogu podmiriti doprinose za prethodni mjesec, kazala je za Akta.ba Snježana Köpruner, članica Upravnog odbora UPFBiH, generalna menadžerica kompanije GS – Tvornica mašina Travnik d.d. i predsjednica privrednog udruženja Wirtschaftsverein BiH.
Što preostaje poslodavcima koji ne mogu imati redovnu naplatu svog uredno odrađenog posla? Köpruner kaže da ovaj Zakon otvara jos veće mogućnosti za korupciju, a to je onaj segment “privređivanja” u kojem smo prvaci u Evropi.
U istom Zakonu navedeno je da su kazne za neplaćanje doprinosa do 200.000 KM.
“Što to znači kada znamo da uglavnom državne kompanije ne plaćaju redovno doprinose? Da li Prijedlog zakona ima za cilj pokažnjavati državne kompanije? Ovo sve utječe na smanjenje rejtinga na listi Doing Business-a, a već smo najlošiji u regionu, ako ne i šire”, kazala je.
Do sada je ova oblast bila uređena na način da se OD mora isplatiti u roku od 30 dana od kraja mjeseca za prethodni mjesec, a doprinosi prema pravilniku o isplati doprinosa u roku od osam dana od isplate plate.
Ovako definiran Zakon je puno jednostavnije provoditi nego predloženi.
Köpruner podsjeća, da se danas ova oblast regulira tako da, ukoliko kompanija nije platila doprinose, radnicima se nisu ovjeravale zdravstvene knjižice. Što isto nije korektno, jer bi se ti doprinosi platili u najkraćem mogućem roku.
Dodaje da ovakav Prijedlog zakona u svakom slučaju ide na štetu poslodavaca koji posluju na domaćem tržištu, a u korist neefikasnog entitetskog aparata.
“Ovakvo postavljanje i rješavanje problema nema smisla. Kompanija posluje pozitivno i plaća svoje obveze, a ukoliko to nije u stanju ide u stečaj i tu nema velike filozofije. Ukoliko postoje krize u likvidnosti, što se može uvijek i svakome desiti, onda se nalaze druge metode za izlazak iz krize”, kazala je Köpruner.
Predloženi zakon se danas trebao naći na šestoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja nedugo po otvaranju i odgođena za 9. oktobar.
Izvor: Akta.ba/I.M.
