Bosnu i Hercegovinu je, prema procjenama nevladnih organizacija, u posljednjih pet godina napustilo više od 170 hiljada radno sposobnih stanovnika. Prema istraživanju Projekta zapošljavanja mladih, čak 50 posto mladih želi napustiti BiH, a većina onih koji odu, nemaju se namjeru vratiti.
Sve je manje i upisanih studenata. Prema preliminarnim podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2018./19. godini ukupno je upisano 61.526, u aktuelnoj akademskoj godini, 17,5% ih je manje u odnosu na 2011./12., a u odnosu na 2017./2018., za 6,9%.
Nedostatak posla je samo jedan od razloga zbog kojih mladi ljudi, često sa cijelim porodicama, trajno odlaze iz Bosne i Hercegovine. Istraživanja kažu – taj je razlog tek na petom mjestu. Štaviše, politička klima odnosi prevagu nad prostom ekonomskom nuždom. A jedan od osnovnih, ukazuje sociolog Sejo Pašić je – nepostojeći koncept budućnosti.
„Mi moramo imati koncept budućnosti. Ljudi moraju znati kako će im biti za tri dana. Mi ovdje ne znamo kako će nam biti za 15 minuta. Prema tome, oni odlaze da razviju budućnost, zato jer su mladi, zato jer su ambiciozni“, ocjenjuje Pašić.
Mehanizmi i alati koji će omogućiti povezivanje sa svijetom, lični rast i razvoj, a zatim i prenošenje novih iskustava u svojim sredinama, koje na taj način obogaćuju, mladima su danas nadomak ruke. Organizacije poput Udruženja „Naša djeca“, kroz brojne projekte interkulturne razmjene, nude mladima Zenice upravo to – lakše i sadržajnije povezivanje sa svijetom.
„Ono što je najbitnije je da se mladim ljudima osiguraju resursi, kako bi radili na razvijanju svojih kapaciteta, da vide kako to njihovi vršnjaci vani rade, da upoređuju, da se povezuju i da sarađuju na različitim međunarodnim projektima“, kaže predsjednik Udruženja „Naša djeca“, Ernad Bihorac.
Čini to i akademska zajednica. Zenički univerzitet, brojnim konkursima koje nude programi Erasmus plus, ohrabruje na mobilnost i studente i nastavnike. Strateški cilj Evropskog prostora visokog obrazovanja je povećati tu mobilnost na dvadeset posto, ukazuje viši asistent na Univerziteta u Zenici, Mirza Oruč.
„Sazrijevanje u životu, upoznavanje sa drugim kulturama i drugim društvenim sistemima je zaista značajno. To iskustvo koje oni steknu u periodu boravka u inostranstvu, sigurno će im pomoći u razvoju karijere, a i izuzetno dobro izgleda, kada apliciraju za posao“, dodaje Oruč.
No, iskustvo i znanje koje mladi ljudi donesu iz inostranstva, upravo i jesu jedan od razloga što se odlučuju karijeru graditi u nekoj od uređenih zemalja Zapada.
„Imaju puno bolje uslove za napredovanje, nego što mi imamo. Puno je bolja organizacija nego kod nas i imaju puno više opreme, pa je i posao puno lakši“, opisuje svoje iskustvo u Estoniji i Holandiji, apsolventica Medicinskog fakulteta u Zenici, Amina Ibraković.
Da biste ih zadržali, mladima morate nuditi izbore, sigurnost i budućnost. A to je ono čega ovdje nema.
„Svijet je globalan. Mlad čovjek surfa od Vladivostoka do Rejkjavika, surfa od Patagonije do Sjevernog pola, on zna kako svijet izgleda, ne možete mu nametati obrasce. Mladi ljudi bježe od ovih identiteta, koji ih guraju samo u siromaštvo i užas. Oni odoše da postanu Amerikanci, da postanu Njemci… doviđenja!“, zaključuje sociolog, Sead Pašić. (Sanja Stević)
