Jedna od glavnih odrednica novog Zakona o zaštiti okoliša, koji je jučer usvojio Predstavnički dom Parlamenta Federacije, je rigorozniji odnos prema zagađivačima. Propisane su visoke novčane kazne za prekršaje, koje se kreću od 500 do 50.000 KM.
Zastupnici smatraju da je donesen dobar zakonski okvir, ali da je i dalje problematična garancija da će se on u punoj mjeri primjenjivati.
Prema novom Zakonu o zaštiti okoliša, rokovi za pribavljanje okolinskih dozvola su skraćeni, procedure pojednostavljene, ali su istovremeno, povećana ovlaštenja inspekcijskih organa, kao i broj i visina novčanih kazni za štete nanesene okolišu. Predsjednica Kluba DF-a u Federalnom parlamentu, Alma Kratina, smatra da nova zakonska rješenja suštinski mijenjaju odnos države prema zagađivačima.
„Veliki zagađivači će zaista biti kažnjeni visokim novčanim iznosima u slučaju ugrožavanja okoliša. Zakon jasno definiše i to da će u Savjetodavnom vijeću, važnom tijelu koje nadzire provođenje Zakona, biti zastupljeni i predstavnici eko-udruženja i Aarhus mreže. Pored svega toga, Zakon je jasno definisao i da bi sporne stvari u izvještajima zagađivača, koji idu prema ministarstvu, mogle uticati na mogućnost produžavanja važenja njihove okolinske dozvole“, ističe Kratina.
DF i SDP dali su najviše amandmana na novi Zakon o zaštiti okoliša. Senaid Begić ipak upozorava da i u ovom slučaju, primjena dobrih rješenja, ne može biti garantovana, s obzirom na neopremljenost kapaciteta i nespremnost mehanizama zaštite okoliša.
„Poenta je da se treba pomoći lokalnim zajednicama da imaju mjerne stanice, na osnovu kojih se može utvrditi stepen ugroženosti zraka. Na primjeru tužbe Eko foruma se pokazalo da na osnovu dostupnih podataka nije moguće procijeniti ko je taj zagađivač, iako svi znamo i vidimo ko su zagađivači i u Kaknju, i u Zenici, Maglaju i Visokom“, kaže Senaid Begić.
Na jučer održanoj sjednici, Zastupnički dom Parlamenta Federacije u formu nacrta je vratio Prijedlog Zakona o fondu za zaštitu okoliša, putem kojeg se izdvajaju sredstva, prikupljena na osnovu izvještaja zagađivača, za unapređenje okoliša u lokalnim zajednicama.
„Za građane Zeničko-dobojskog kantona je bitno da znaju da ćemo svi mi, zastupnici iz ZDK, insitirati da se u Zakon uvrsti kriterij pravedne raspodjele stredstava, one prema broju stanovnika, kako bi građani ZDK, uslijed svega onoga čemu su izloženi, ostvarili benefite i mogli iskoristiti veća sredstva za poduzimanje određenih mjera zaštite zdravlja“, pojašnjava Alma Kratina.
Zakon o zaštiti okoliša uskoro bi trebalo da dobije podršku Doma naroda Federalnog parlamenta. Njegov je cilj smanjenje pritiska na okoliš, sprečavanje narušavanja i obnova oštećenog okoliša, te zaštita zdravlja i prirodnih resursa. (Sanja Stević)
