Prema nekim istraživanjima jedan od tri tinejdžera nije pročitao knjigu u svrhu razonode unutar godine dana. Prema tvrdnjama stručnjaka dobar čitalac se ne rađa, već ga oblikuje porodica a kasnije odgojno-obrazovne ustanove.
Razvoj visoke tehnologije koja je dostupna i najmlađima, brz i stresan tempo života su samo jedan od uzroka zbog kojih se sve manje čita. Ovu činjenicu potvrđuje i Alisa Bajrić, dugogodišnja zaposlenica Gradske biblioteka, odjeljenja u Crkvicama, koja kaže kako ovo odjeljenje danas ima 350 članova a nekada ih je bilo više od 800. U vrijeme kada imamo sve dostupno na internetu, zaboravljamo čitati a prema brojnim istraživanjima , oni koji malo ili nikako čitaju su i siromašniji – u svakom pogledu. „Kod njih je izraženo niže samopoštovanje, teže se emotivno izražavaju a smanjena im je i emotivna inteligencija. Prema nekim istraživanjima ljudi koji ne čitaju žive kraće i to za čak dvije godine“, – tvrdi Alisa Bajrić, zaposlenica Gradske biblioteke.
Kažu da se dobar čitalac ne rađa već ga oblikuje porodica u najranijoj dobi a kasnije odgojno obrazovne ustanove. „Dobar čitalaca se stvara u porodičnom okruženju i jako je važna uloga bliskih osoba. Obično smo svi imali nekoga ko nas je uvodio u svijet čitanja, prvo usmenom predajom, odnosno pričanjem bajki koje su i temelj naše pismenosti“, kaže Bajrić. „Dakle, kada porodica uzme aktivnu ulogu pa se ona nastavi u odgojno-obrazovnim ustanovama, imamo šansu da stvorimo jednog čitača koji će imati naviku čitanja sadržajnu za cijeli život“,- dodaje Bajrić. Gradska biblioteka u Zenici svojim radom aktivno podstiče mlade na čitanje i to kroz dugogodišnji projekat Ljeto u gradu u kojem svake godine učestvuje nekoliko stotina mladih ljudi. Cilj je vratiti dijete u biblioteku te ih čitanjem odvratiti od pametnih telefona. (Belinda D.)
