Nestabilno i kišovito vrijeme ove godine odrazilo se i na prinos meda. Pčelari kažu da je ova godina jedna od najlošijih.
Erminov otac pčelarstvom se počeo baviti odmah nakon rata. Iako diplomirani ekonomista, Ermin je nastavio očevim stopama. Otvorio je firmu i već deset godina uspješno proizvodi med i ostale pčelinje proizvode.
I Ermin tvrdi da je ova, jedna od lošijih godina za pčelare. Kaže kako je bagremov i livadin med prošao sav u kiši, te da je sada situacija malo bolja, ali to nije na onom nivou na kojem bi trebalo da je.
“Najveći problem su sada bolesti pčela i moramo reagovati na vrijeme kako bismo to spriječili. Mnoge kolege imaju problem i sa oprašivanjem, a kada dođe gotov proizvod imamo problema i sa plasmanom svojih proizvoda”, objašnjava Ermin Delić.
Gradska uprava daje pomoć pčelarima po košnici. Ove godine je isplaćeno fizičkim osobama i onima koji imaju obrt kao dopunsku djelatnost, po šest KM po košnici, dok je deset maraka po košnici isplaćeno osobama koje imaju registrovanu poljoprivrednu djelatnost kao osnovno zanimanje.
Tako je za 121 pčelara isplaćeno 37.526 KM. Ermin kaže kako je svaka pomoć dobro došla a ono što bi bilo najbolje jeste da država zaštiti domaći proizvod i da uvede stroge kontrole uvoza jer kako tvrdi Ermin plasirati naš bh. med u bilo koju zemlju je jako teško i skoro nemoguće.
U pčelarstvu uvijek ima ulaganja i da bi se bavili ovim, potrebno je vrijeme i sredstva, tvrdi Delić.
“Plodove svog višegodišnjeg rada i truda vidim tek sada. Zapošljavam svoju užu porodicu, a imam i nekoliko radnika. Iako je pčerastvo rizična grana, jedino oni koji se ozbiljno posvete ovom poslu, mogu i živjeti od njega”, kaže na kraju Delić.
