Bh. izvoz u šest mjeseci 2019. iznosio je šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje za 0,05 posto u odnosu na isti period 2018., dok je uvoz iznosio 9,94 milijardei KM i povećan je za 4,43 posto, rečeno je danas na prezentaciji u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu je 60,4 posto i smanjena je za 4,29 posto u odnosu na isti period 2018.
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2019. godine zabilježila i povećanje deficita od 12,11 posto u razmjeni roba sa svijetom, a posebno je zabrinjavajuće da uvozimo preko 90 posto hrane koja se konzumira i da konzumiramo domaće proizvode u minornim količinama.
Rečeno je da nastavljamo najviše uvoziti iz Hrvatske, zatim Srbije, Slovenije, Njemačke itd.
Na konferenciji se govorilo i o uvozu, te je istaknuto kako je on povećan iz svih najznačajnijih partnera osim iz Njemačke. Među najznačajnije partnere u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je EU sa kojom učestvujemo 73,7% izvoza i 68,2% uvoza.
“Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 4,42 milijardi KM, a uvezeno robe u vrijednosti od 6,78 milijardi KM. Izvoz je povećan za 1,6%, a uvoz za oko 8%”, rečeno je.
Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,5% izvoza i 14,5% uvoza. Na tržište CEFTA-e za šest mjeseci 2019. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 990 miliona KM i izvoz je u odnosu na isti period prethodne godine povećan za 1,06%. Sa područja CEFTA-e uvezli smo robe u vrijednosti od 1,44 milijardi KM, što je za 1,97% više u odnosu na isti period prethodne godine.
Na učešće EFTA-e i ostalih zemalja otpada 9,8% izvoza i 17,3 % uvoza. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.
Naglašeno je kako je za šest mjeseci 2019. godine uvoz iz Švicarske je povećan za 11,20%, dok je izvoz povećan za 28,24%.
U tzv. “ostalim tržištima“ ili „ trećim zemljama“ najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu trgovanja je Turska, zatim SAD. U posmatranom periodu pad izvoza je zabilježen i u Tursku, SAD, Kinu i Rusiju, uz istovremeno povećanje uvoza iz trećih zemalja, osim Ruske Federacije, gdje je uvoz smanjen za preko 70%.
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene po sektorima, za šest mjeseci 2019. godine primjetan je pad izvoza u agroindustriji, tekstilnoj industriji i drvnom sektoru, što se veže sa padom obima industrijske proizvodnje još od posljednjeg kvartala prethodne godine. S druge strane, zabilježen je rast uvoza u svim sektorima, što ukazuje na visoku potrošnju u zemlji.
U prvom polugodištu tekuće godine je izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 384,9 miliona KM, što je pad za 7% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvor: Akta.ba
