Katolici, protestanti, dio pravoslavnih i mnoge manje crkve danas obilježavaju Veliki petak, u pomen Kristovog raspeća, njegove muke i smrti. Za kršćane ovo je najtužniji dan u godini, jedini u kojem je zabranjeno euharistijsko slavlje.
Na oltaru nema križa, svijeća ni cvijeća. Vjernici ne pjevaju, a nijema su i crkvena zvona.
Vjernici u crkvi razmišljaju o Isusovoj žrtvi, preko liturgije riječi, uz klanjanje križu i pričest.
Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak Muke Gospodnje obavezan je dan pokore nemrsom i postom.
Kod katolika, post je na ovaj dan obavezan za sve osobe od 18 do 60 godina, a za starije od 14 godina obavezan je nemrs, odnosno, neuzimanje mesa. Post podrazumijeva tri nemasna obroka, jedan se uzima do sita, druga dva tek simbolično.
Na Veliki petak vjernici se okupljaju kako bi molili Križni put, simbolično prelazeći četrnaest stanica koje je Isus Krist prošao noseći križ na putu prema brdu Kalvariji (Golgoti) gdje je razapet i izdahnuo.
Tradicionalnu procesiju Križnog puta u rimskom Koloseumu i ove godine predvodit će poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo.
BHRT
