Da je najlakše dati obećanje i staviti potpis, a istovremno se ne odreći prihoda, možda ponajbolje ilustruje istraživanje koje je proveo Centar za politike i upravljanje na temu doprinosa za slučaj prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH.
Iako se odavno govori o ogromnom broju prafiskalnih nameta, a njihovo smanjenje je i jedna od obaveza bh. vlasti iz Reformske agende za BiH za 2015.-2018. god., malo je toga ili nimalo urađeno. Već su probijena i dva roka za njihovo smanjivanje, decembar 2016. i jun ove godine, i za sada se vlasti u FBiH jedino mogu pohvaliti još uvijek nekompletnim Registrom parafiskalnih nameta, rađenim uz tehničku pomoć FAR (USAID) projekta, koji je dostupan sa sajtu Federalnog ministarstva finansija.
U pogledu Registra, i institucije i poslodavci se slažu da je isti neophodan, ali ovdje se njihova mišljenja razilaze. Poslodavci tako tvrde da se njegovom uspostavom ništa nije promijenilo, da nameti nisu ponaosob analizirani, da nijedan nije ukinut ili smanjen. U institucijama pak tvrde da će do toga doći u budućnosti.
Slučaj doprinosa za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
Da je najlakše dati obećanje i staviti potpis, a istovremno se ne odreći prihoda, možda ponajbolje ilustruje istraživanje koje je proveo Centar za politike i upravljanje na temu doprinosa za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH.
Oni su istražili koliko je novca prikupljeno od ovog posebnog doprinosa koji su vlasti obećale ukinuti do kraja 2016. godine, a koji se prikupljao i tokom 2017. godine, a prikuplja se i sada.
Ako se pogledaju podaci iz tabele lako se može zaključiti da su tokom prošle i tekuće 2018. godine vlasti zbog kašnjenja u ispunjavanju svojih obaveza prikupile preko 70 miliona KM od svih zaposlenih u Federaciji, kojima su obećali rasterećenje u poslovanju i bolji poslovni ambijent. Napomenimo još da se ovaj posebni doprinos prikuplja samo u Federaciji, i ne postoji u RS-u niti u zemljama regiona (Crnoj Gori, Srbiji).
Koliko je prikupljeno po kantonima može se vidjeti u tabeli ispod, a najviše je prikupljeno u Kantonu Sarajevo.
Institucije ignorišu, poslodavci razočarani
U Federalnom ministarstvu finansija smo pokušali doznati zašto ovaj doprinos još uvijek postoji, te da li ima naznaka da će uopšte biti ukinut, i kada. Međutim, naša pitanja su potpuno ignorisali, ali su bili raspoloženi nešto reći o Registru parafiskalnih nameta koji je dostupan na njihovom sajtu. Kako su saopštili „Registar planiraju redovno ažurirati, izvršiti njegovu pretvorbu u web aplikaciju, a u narednom periodu planiraju sačiniti i pravni okvir kako bi se propisali jasni principi uvođenja, smanjenja i eliminacije pojedinih naknada i taksi“.
Iz kabineta premijera Federacije BiH ni nakon pismenih i usmenih kontakata, nikakve odgovore nismo dobili.
Ovakav stav institucija, kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, jasno pokazuje da vlasti nemaju iskrenu namjeru da racionalizuju parafiskalne namete. Slučaj posebnog doprinosa za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, ističe, to najbolje potvrđuje jer je i dalje na snazi, a procedura za njegovo ukidanje nije ni pokrenuta. Takođe, u međuvremenu se, kaže naš sagovornik, konstantno uvode i pokušavaju uvesti novi ili povećati postojeći nameti poput akciza na gorivo, naknada revizorima, povećanja cijena komunalnih usluga i komunalnih naknada.
Napominje i da je njihova inicijativa upućena premijeru Vlade FBiH krajem prošle godine za ukidanje devet parafiskalnih nameta prošla bez podrške institucija.
„Budući da se pomenuti nameti nalaze u nadležnosti šest ministarstava, naša inicijativa ministarstvima je proslijeđena od strane kabineta premijera Vlade FBiH, ali uglavnom bez rezultata. Pozitivan odgovor smo dobili samo od strane Ministarstva trgovine FBiH. Međutim, u obrazloženjima ostalih ministarstava navodi se da će naš prijedlog razmotriti, da se nameti ne mogu ukinuti, da je to obaveza po Direktivama EU i slično. Ali do danas po ovom pitanju ništa nije urađeno“, naglašava naš sagovornik.
Kaže da je dobro da Registar parafiskalnih nameta postoji, ali da svi nameti još uvijek nisu pobrojani.
„Radeći analizu Registra, Udruženje poslodavaca FBiH je u sedam zakona, po osnovu kojih u Registru postoji 18 parafiskalnih nameta, našlo još dodatna 44! Dostavili smo dopunjeni spisak Vladi FBiH, Ministarstvu finansija FBiH, kao i projektu FAR, ali niko nije reagovao niti dopunio spisak. Takođe naglasio bih da su takse i nameti promjenjiva kategorija – dok se jedni ukidaju, drugi se uvode. Stoga se postavlja pitanje ko će raditi na ažuriranju pomenutog Registra i ko će pratiti uvođenje i ukidanje nameta i taksi i njihove posljedice na privredu“, postavlja pitanje Pandurević.
Za odgovore na ova pitanja u institucijama kažu da treba sačekati zakonsku regulativu.
Čeka se zakon
I Mark Campbell, šef USAID-ovog FAR projekta, ističe da se ciljevi uvođenja Registra najpotpunije mogu ostvariti zakonom. U ovom dijelu reformi prednjači Republika Srpska. Ona je prošle godine usvojila Zakon o poreskom sistemu kojim je, pored ostalog, regulisano postojanje i funkcionisanje Registra poreskih i neporeskih davanja. Slični zakoni su u pripremi u Federaciji BiH i Brčko distriktu.
“Zakon o poreskom sistemu u RS je postavio nekoliko načela koja su presudna za ulogu Registra poreskih i neporeskih davanja u RS. Jedno od osnovnih načela poreskog sistema je načelo zakonitosti. Ono znači da se svi oblici poreskog i neporeskog opterećenja obveznika mogu uvoditi, mijenjati i ukidati isključivo zakonom. Takođe, svako javno davanje, poresko i neporesko, mora biti uneseno u Registar. Ako nije uneseno u Registar, čak i ako je uvedeno zakonom, ne postoji obaveza plaćanja dok ne bude uneseno u Registar. Na ovaj način se poboljšava transparentnost naplate javnih prihoda”, pojašnjava Campbell.
Bolje liječiti nego spriječiti?
Poslodavci i nevladine organizacije već godinama upozoravaju kako je još jedan dio problema sa parafiskalnim nametima što se novac prikupljen na osnovu njih troši nenamjenski, ide u „džepove“ pojedinaca iili neformalnih društvenih kategorija ili se jednostavno ne koristi na pravi način. Ovaj posljednji razlog se odnosi i na slučaj posebnog doprinosa za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Prema istraživanju Centra za politike i upravljanje, novac prikupljen na osnovu doprinosa se akumulira na posebnim podračunima uprava civilne zaštite, gdje se samo 20 posto prikupljenih sredstava može koristiti za preventivne radnje u cilju sprječavanja prirodnih i drugih nesreća (čišćenje riječnih korita, izgradnju nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, sprječavanje nelegalne gradnje i sl.) dok preostalih 80 posto sredstava čeka proglašenje prirodne ili druge nesreće.
Kod nas je izgleda bolje liječiti nego spriječiti.
