U Bosni i Hercegovini za lokalne izbore 2020. godine moglo bi se uvesti optičko skeniranje glasačkih listića, što bi pomoglo da rezultati izbora budu poznati već sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, a sada su potrebna 24 sata da oko 90 posto listića bude prebrojano za izbor člana Predsjedništva BiH.
No, potvrđeni rezultati objavljuju se tek 30 dana od dana izbora, proces usložnjava nestručan rad biračkih odbora i potreba da se korigira ono što oni dostave, a proces dodatno usporavaju i žalbe koje se mogu podnijeti i na utvrđene i na potvrđene rezultate.
Istaknuto je to tokom današnje prezentacije “Funkcioniranja uređaja za optičko skeniranje glasačkih listića” koju je za predstavnike općinskih i gradskih izbornih komisija organizirala Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Član CIK-a Suad Arnautović kazao je da ovim skupom CIK želi pokazati da je moguće u BiH organizirati optičko skeniranje glasačkih listića, podsjećajući da je Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH razmatrao izmjene Izbornog zakona koje predviđaju tri tehnička unapređenja izbornog procesa.
Međutim, takav prijedlog nije dobio podršku Doma naroda, nije podržan, a predviđao je optičko skeniranje glasačkih listića, uvođenje video-nadzora na biračkim mjestima i upotrebu uređaja za kontrolu otiska prstiju takozvani (AFIS).
Vijeće ministara BiH formiralo je radnu grupu sačinjenu od predstavnika CIK-a i Ministarstva prometa i komunikacija koja na tehničkom nivou prati inovacije u oblasti novih izbornih tehnologija te predlaže mjere šta bi se trebalo uraditi kada zakonodavac stvori optimalne uvjete za primjenu novih tehnologija.
“Ta radna grupa je mišljenja da je u budućem vremenu najoptimalnije rješenje optičko skeniranje glasačkih listića. U kontaktu s kompanijama u svijetu koje se time bave zatraženo je da njihovi predstavnici dođu i predstave svoje softvere”, pojasnio je Arnautović.
Mišljenja je da proces uvođenja novih tehnologija otežava i samo nepoznavanje tog sistema i sumnje u njegovu tačnost te mogućnost manipulacije, ali Arnautović je napomenuo da se u svakodnevnom životu koriste moderne tehnologije poput plaćanja karticom ili skeniranja avio-karte.
“Ta pitanja niko ne postavlja, ali svi postavljaju pitanje zašto bi trebale nove tehnologije u izbornom procesu. To je naša neminovnost i budućnost i one se ne uvode zbog sprečavanja izbornih krađa kako se često tvrdi”, stav je Arnautovića.
Predstavnik kanadske firme za izbornu tehnologiju Dallas Newby napomenuo je da način optičkog skeniranja kakav je danas prezentirao koristi 15-ak zemalja u svijetu, ali primarno se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
“Sistem je vrlo jednostavan jer se listići ubacuje u glasačku kutiju kroz optički skener i biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje za ovaj način”, kazao je Newby, napominjući da se radi o vrlo sigurnom i transparentnom sistemu i ne postoji mogućnost manipuliranja rezultatima.
Teško je tačno reći koliko bi za uvođenje ovakvog sistema trebalo novaca jer cijena ovisi o obimu projekta i broju uređaja i biračkih mjesta, ali Newby je procijenio da bi cijena mogla biti između 10 i 25 miliona dolara.
Kako je rečeno danas, za uvođenje tehnologija potrebno je usvajanje Strategije za uvođenje novih tehnologija u izbornom procesu, Akcioni plan koji bi predvidio nosioce zadataka i rokove, kao i pilot projekt, ali odluka je na parlamentu BiH. (Fena)
