Korupcija je jedan od najvećih problema bh. društva. Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine stupio je na snagu krajem 2013. godine.
Od tada do danas, Agencija za prevenciju korupcije BiH primila je 20 zahtjeva za dodjelu statusa uzbunjivača, a taj status dodijeljen je u samo 5 slučajeva. Pokazali su ovo rezultati istraživanja Antikorupcione mreže organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT „Procjena utjecaja antikorupcijskih propisa i praćenje efekata Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine“ koje je provelo Udruženje JUSTICIA.
„Zakon je donesen s ciljem da se suzbije korupcija u institucijama BiH. S obzirom na mali broj zahtjeva i dodijeljenih statusa zaštićenih lica koja prijavljuju korupciju, ne može se govoriti o uspješnosti ovog zakonskog propisa“ – istakao je Ervin Turbić, direktor Udruženja JUSTICIA, predstavljajući rezultate analize.
Istraživanje je obuhvatilo 60 institucija države Bosne i Hercegovine. Među ostalim, pokazalo je da 2 institucije nemaju imenovanu osobu kao kontakt tačku za saradnju s APIK-om. Sve institucije imaju uspostavljen sistem za prijavu korupcije, kao i usvojene Pravilnike o internom prijavljivanju korupcije, tako da je formalno ispoštovana ova zakonska obaveza. Petnaest institucija nema instalirano sanduče za anonimne prijave korupcije, dok je kod onih koji imaju sanduče, u 9 institucija ono pokriveno video nadzorom, što onemogućuje anonimnu prijavu korupcije od strane uposlenika ili građana. Od ukupnog broja ispitanika, 8 institucija je u proteklom periodu imalo prijave korupcije.
„Svi smo u BiH svjesni da je korupcija jedan od najvećih problema našeg društva. Ljudi ne smiju da prijave korupciju iako postoji Zakon koji ih štiti. Zato se ACCOUNT bori za izmjene i dopune ovog Zakona amandmanima koji će prijaviteljima korupcije ponuditi bolju zaštitu“ – istakla je Dženana Alađuz, direktorica Fondacije INFOHOUSE.
Vladica Babić iz Agencije za prevenciju korupcije BiH istakao je da je i u ovom slučaju prepreka činjenica da antikoruptivni zakoni nisu usaglašeni na entitetskim i na državnom nivou te u Brčko distriktu.
Među ostalim, u preporukama je navedeno da bi se trebao, u saradnji s APIK-om, pokušati utvrditi tačan broj podignutih optužnica za korupciju u institucijama BiH, broj odbačenih optužnica, broj sankcionisanih lica, kao i broj disciplinski sankcionisanih lica od strane same institucije.
(Interview.ba)
