Za poslove koje je ugovorila u nizu europskih država građevinskoj kompaniji Zagreb Montaža hitno treba 160 kvalifikovanih radnika koje ne mogu pronaći u Hrvatskoj pa traže od domaćih institucija da im omogući da i strance zapošljavaju kao izaslane radnike, ponajprije ljude iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Ukrajine, javlja Večernji list.
Kako će cijeli taj postupak teći, još nije riješeno, no Vlado Čović, direktor Zagreb Montaže, nada se da će država imati razumijevanja za poziciju građevinara.
Zagreb Montaža, opisuje Čović, i sada angažuje radnike iz Srbije na svojim gradilištima u Češkoj, ali njihov je rad i boravak ograničen na tri mjeseca. Za njihov angažman u Njemačkoj nemaju ni te mogućnosti.
– Svaki od tih radnika od dva do tri mjeseca čeka papire u češkoj ambasadi u Srbiji, radi tri mjeseca i moramo ga vratiti te ponovno čekati dozvolu – ističe Čović.
Slovenska građevinska preduzeća svu papirologiju za strane radnike angažovane vani rješavaju u Sloveniji pa iz te zemlje godišnje u nekoj od država članica EU radi više od stotinu hiljada izaslanih radnika, mahom stranaca.
– Vidjet ćemo što će se dogoditi s našim eksperimentom. Svako ozbiljno gradilište otvoreno je tri-četiri godine, a pred nama je niz ograničenja što se tiče zapošljavanja radnika – kaže Čović.
Ministar rada i penzijskog sistema Hrvatske, Marko Pavić, uvjeren je da je za ovu godinu hrvatskim preduzećima osigurao dovoljno radnika, ponajprije domaćih, a u deficitarnim zanimanjima i stranih, jer ovogodišnja kvota doseže rekordno visokih 31 hiljadu dozvola.
Iduće bi godine režim zapošljavanja stranaca mogao biti sličan slovenskom te bi preduzeća mogla zaposliti stranca ako na tri konkursa ne nađu domaćeg radnika. Osim toga, Hrvatska je spremna potpisati dodatne međudržavne ugovore o zapošljavanju s više zemalja.
Iako je Bosna i Hercegovina prva dobila ponudu za međudržavni sporazum o zapošljavanju, prvi bi takav dokument mogao biti potpisan s dalekom Ukrajinom čiji će dužnosnici u aprilu doputovati u Zagreb. Takvi se ugovori potpisuju da bi se za radnike obiju zemalja osigurao povlašten tretman te mogu, a i ne moraju, sadržavati broj radnih dozvola.
Hrvatskoj iz Ukrajine trebaju kvalifikovani radnici, a i Ukrajinci, osim Poljske u kojoj se masovno zapošljavaju, očito trebaju odskočnu dasku i u drugim članicama EU.
Vladi u Sarajevu lani su ponuđena dva međudržavna ugovora o zapošljavanju, jedan za rad sezonskih, a drugi za izaslane radnike koji bi za hrvatska preduzeća radili u inostranstvu.
Radnici bi se, prema tim ugovorima, zapošljavali mimo redovnih godišnjih kvota koje odobrava hrvatska Vlada ako ne prođe slovenski model.
Vozači i građevinari
Ministar Pavić u listopadu je razgovarao sa sarajevskim kolegom Adilom Osmanovićem, no o toj se temi trebaju izjasniti oba entiteta pa usuglašavanje uzima dosta vremena. Povrh toga, Osmanović je odmah izvukao protuargument – 14 hiljada bh. radnika koji su početkom devedesetih ostali bez posla u Hrvatskoj.
Vijeće ministara BiH još je 2014. zaključilo da su prigovori tih radnika na nezakonite otkaze i druga kršenja radnih prava opravdani te traže neki oblik odštete za spomenutih 14.000 ljudi te buduće međudržavne sporazume o zapošljavanju uslovljavaju dodatnom zaštitom za radnike iz BiH.
Osim s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom ispipava se teren za posebne ugovore i s Makedonijom te Kosovom, gdje domaći poslodavci vrbuju građevinare i vozače.
Večernji list/ZenicaInfo
