Katastarom divljih deponija, koji je prije pet godina sačinila Služba za ekologiju i komunalne poslove, utvrđena je cifra od 297 nelegalnih odlagališta smeća na području Zenice.
Godišnje gradske službe, uz pomoć komunalnih preduzeća očiste deset do 15 takvih deponija, no s obzirom da njihov broj stalno raste ili stagnira, a nove naslage se na istim lokacijama pojave praktično preko noći, ova mjera očito nema željeni učinak.
Ni organizovane edukacije nisu dale bog zna kakve rezultate. Na predavanja su dolazili uglavnom ogorčeni mještani onih dijelova mjesnih zajednica, gdje je najzgodnije „neprimjećeno“ bacati neželjeni otpad.
Nepoznato je da li je iko ikada igdje u BiH odgovarao za nesavjesno zatrpavanje riječnih korita najgorom vrstom otpada, onom koja je neunovčiva u željezarijama i reciklažnim dvorištima i pri tome za svjesno ugrožavanje živog svijeta, uključujući i zdravlje ljudi i djece na tim područjima. Poznato je također, da nesanitarne deponije smeća dugoročno ugrožavaju tlo i vode, koje se nalaze u njihovom okruženju. Nesankcionisanje takvih zagađivača okoliša vjerovatno i jeste razlog što često imamo priliku vidjeti ‘divlje deponije’ i na mjestima pored frekventnih saobraćajnica i u neposrerdnoj blizini kuća, kako nesmetano rastu ili se ponovo rađaju, nakon što ih službe ili pojedinci uklone.
Lijepi predjeli kroz zenička sela više nisu lijepi. Primjer su klipovi koje je naša čitateljka snimila na putu za Palinoviće, a ovakvih primjera je na području Zenice mnogo. Ona kaže da se ova ‘eko katastrofa’ proteže do na sam vrh sela, koji je bio poznat po ljepoti okoliša, bogatoj flori i fauni, čistim potocima i bogatim šumama.
Poznato je da šuma štiti tlo, kako od erozije uzrokovane vodom, vjetrom i snijegom tako i od osiromašenja i klizanja tla i kamenja. S obzirom da je gola sječa i ovdje na djelu, mještani ovih krajeva boje se klizišta. Organizovanog odvoza smeća, kaže nam naša čitateljka, nema, pa je i problem sa ‘divljim deponijama’ veći nego što bi bio da mještani imaju ‘kućne kontejnere’.
Štete do kojih je dovelo ponašanje nesavjesnih nas mogle bi zauvijek izbrisati ljepotu našeg krajolika. Krajnje je vrijeme da se urazumimo i shvatimo da smo ipak dio prirode i da je njeno propadanje posljedica ljudske dekadencije.
Video kritika: Selo Palinovići, primjer propadanja prirode i čovjeka
Posted by Televizija Zenica on Montag, 22. Januar 2018
Video kritika: Selo Palinovići, primjer propadanja prirode i čovjeka (2)
Posted by Televizija Zenica on Montag, 22. Januar 2018
Video kritika: Selo Palinovići, primjer propadanja prirode i čovjeka (3)
Posted by Televizija Zenica on Montag, 22. Januar 2018
Palinovići je selo smješteno jugoistoistočno od Zenice, na južnim padinama Čolana. Planinski prevoj Đulanovo brdo ga dijeli od Briznika i Arnauta, sela iz Babinskog sliva. Ovaj lokalitet bio je jedan od omiljenih planinarima, u pješačkim pohodima.