Loša infrastruktura najčešći uzrok željezničkih nesreća

Sve veći broj saobraćajnih nezgoda na željezničko – cestovnim prijelazima, alarm je da se mora više uložiti u željezničku infrastrukturu, čime bi se osigurala veća sigurnost učesnika drumskog i željezničkog saobraćaja.

Sve češće saobraćajne nezgode s putničkim ili teretnim vozovima, kao i nezgode u kojima teže ili smrtne posljedice imaju pješaci alarm su da željeznički saobraćaj ima brojne izazove. Međutim, mnogo više pažnje trebaju posvetiti i vozači koji ne poštuju svjetlosnu, zvučnu, saobraćajnu ili neku drugu signalizaciju.

Sudski vještak i saobraćajni inžinjer Mirzet Sarajlić, kazao je da su dva najveća uzroka teških nezgoda u pojasu željezničke pruge veliki broj naselja koja su građena uz pruge i ukrštanje cestovnog i željezničkog saobraćaja.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine postoji 195 željezničko – cestovnih prijelaza od kojih su 152 osigurana Andrejinim krstom, tri svjetlosno – zvučnom signalizacijom, 13 branikom te samo 27 svjetlosnom, zvučnom i polubraničkom zaštitom.

Na željeznicama Republike Srpske u funkciji je 248 prelaznih punktova i svi imaju odgovarajući nivo osiguranja. Od 248 prijelaza, 13 je osigurano odbojnicima, 23 signalizacijskim uređajima i 212 putnim znakovima i trokutom vidljivosti.

“Iako su svi cestovni prijelazi adekvatno osigurani ovisno o kategoriji puta, dozvoljenoj brzini na pruzi i gustoći cestovnog prometa, propisanim zakonom i propisima koji uređuju to područje, Željeznice Republike Srpske, u skladu s mogućnostima i raspoloživim sredstvima ulaganja, realiziraju projekte cestovnih prijelaza za elektroničke uređaje sa svjetlosno – zvučnom signalizacijom. Tako smo u okviru projekta modernizacije signalizacijskog i telekomunikacijskog sistema na željeznici Doboj – Banja Luka ugradili nove elektroničke uređaje za osiguranje 11 cestovnih prijelaza, povećavajući ukupan broj tako osiguranih cestovnih prijelaza na navedenoj dionici na 16. Također, u skladu s mogućnostima, za sigurni i brzi kolosiječni prijelaz umjesto drvenih i betonskih prostirki ugrađujemo moderne gumene prostirke i na ovom dijelu su ugrađene na 30 cestovnih prijelaza”, kazali su iz Željeznica Republike Srpske.

Dodali su da je potrebno i odgovorno ponašanje i poštivanje propisa svih učesnika u saobraćaju. Prema njihovim riječima, nepažnja i neusklađenost s prometnim propisima vozača uzrok su vanrednih događaja na cestovnim prijelazima koji osim materijalne štete često imaju i tragične posljedice.

“Da je to tako potvrđuje činjenica da ni u jednom vanrednom slučaju na prijelazima nije utvrđena krivica željezničkih radnika, već trećih osoba”, dodali su iz Željeznica RS.

Sarajlić ističe da u Federaciji BiH nadležnost nad željezničko – cestovnim prijelazima imaju Željeznice Federacije BiH, koje moraju osigurati nesmetano odvijanje i sigurnost saobraćaja.

“Nadležnost nad ovim prijelazima imaju Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i one su dužne da prijelaze uređuju tako da budu sigurni za odvijanje saobraćaja. Kada se desi kvar na osiguranju prijelaza, radnici Željeznica FBiH dužni su odmah isti ukloniti ili pravovremeno obavijestiti učesnike u saobraćaju o korištenju drugog osiguranja željezničko – cestovnog prijelaza”, kaže Sarajlić.

U posljednjih deset dana na području Ilijaša dogodile su se dvije saobraćajne nezgode u kojima su učestvovali voz i putničko motorno vozilo. Sarajlić kaže kako je Ilijaš, a naročito dio Podlugova, naselje u kojem je gustina željezničko – cestovnih prijelaza u FBiH najveća te je veliki broj i nelegalnih prijelaza, koje građani koriste uprkos zabrani nadležnih kontrolnih i policijskih tijela.

“Ove prijelaze građani prelaze na vlastitu odgovornost, a svjedoci smo sve većeg broja teških saobraćajnih nezgoda upravo na ovim prijelazima koji nisu osigurani nijednim vidom osiguranja”, dodaje Sarajlić.

Međutim, brojni vozači u prošlosti su se oglušivali na saobraćajne znakove, često u pokušaju da pređu preko šina ostali na putu lokomotive, ali ima i onih koji zaobilaze rampe i prelaze na drugu stranu dok je voz u neposrednoj blizini.

Sarajlić je naglasio kako je fizičkim barijerama potrebno u potpunosti zatvoriti nelegalne prijelaze, a s druge strane raditi na saniranju i osiguranju prijelaza koji su u funkciji s posebnim akcentom na saobraćajnu sigurnost.

“To podrazumijeva sinergiju saobraćajnih, građevinskih i ostalih stručnjaka koji se bave ovom oblašću. Prije svega, akcent treba staviti na proračun trougla preglednosti i osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza i time smanjiti broj poginulih na ovim dijelovima ukrštanja puteva. Svakako, potrebno je ulagati i veća sredstva u održavanje prijelaza te kontinuirano usavršavati tehnologiju koja se koristi za osiguranje prijelaza kako bi i vozači, a i mašinovođe, stekli povjerenje u sam sistem i kako bi taj sistem bio u ispravnom stanju”, pojašnjava Sarajlić.

Na kraju je dodao da je ipak sve do vozača i građana, koji se moraju pridržavati saobraćajnih propisa, te da ni u kojem slučaju ne koriste nelegalne i neobilježene prijelaze.
Izvor: Klix.ba

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime