„Tokom ovogodišnjih poplava zabilježene su znatno manje štete nego u poplavama 2014. , kada smo svi naučili važne lekcije“, ističe Sejad Delić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save.
Veći stepen sigurnosti odbrane od poplava ove godine postignut je, jer je u međuvremenu Agencija razvila prognozni model, uz kojeg sa dosta tačnosti prognoziraju velike padavine, vodostaje rijeka, te utvrđuju moguća područja poplava, zatim u znatnoj mjeri preventivno se djelovalo na vodotocima prve kategorije i na zaštitnim vodnim objektima Federacije BiH, a zbog ranijeg iskustva i svijest građana je bila razvijenija, pa su se znatno više aktivirali, dok su nadležne institucije zajednički radile na odbrani od poplava. Sve su to razlozi koji su doprinijeli da su štete od poplava tokom maja ove godine znatno manje.
„Mi smo već 10. maja 2019. godine održali sastanak kada smo upozorili građane i prisutne iz Federalne uprave civilne zaštite, Federalnog hidrometeorološkog zavoda i Zavoda za geologiju na mogućnost nevremena, velikih voda i polava, što je umnogome uticalo na poduzimanje preventivnih mjera na vrijeme.Takođe poslali smo upozorenje pravnim subjektima u Posavskom kantonu da svi izvrše pripreme za odbranu od poplava, da se stave u pripravnost potrebne vreće i mašine za njihovo punjenje, kao i pijesak da dovuku na određene lokacije, zatim da se vrši konstantan obilazak zaštitnih vodnih objekata, a u našoj Agenciji, kao i centrima odbrane od poplava uvedeno je stalno dežurstvo, dok je svim područnim uredima data naredba da vrše obilazak svih vodotoka na svom području i da nas o tome informišu, kako bi uvezano djelovali“, ističe Sejad Delić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save.
Mada njen godišnji budžet nije veliki, Agencija za vodno područje rijeke Save , po riječima direktora, preventivno djelujući u zadnjih 5 godina, na vodotoke prve kategorije i zaštitne vodne objekte na prostoru Federacije BiH izdvojila je ukupno 26 miliona maraka, od čega je po riječima direktora najviše sredstava i to 7,2 miliona maraka uloženo za ZDK, gdje se najviše radilo na slivu rijeke Bosne i Usore, pa je počev od Visokog, Kaknja, Maglaja, Zenice i Žepča veliki dio tih sredstava usmjeren na zaštitu od poplava, uređenje korita i obala, te povećanje proticajnog profila i dovođenje vodotoka u normalni tok.
„Ipak i dalje se mora raditi na preventivnim mjerama od poplava, prije svega na vodotocima druge kategorije, koji nisu u našoj nadležnosti, jer zbog lošeg održavanja dolazi do začepljenja korita, kanala i propusta, te brzog plavljenja, ali treba raditi i na pošumljavanju, jer su šume dosta pojačane, što stepen sigurnosti od poplava smanjuje za oko 20 posto“, naglašava direktor Sejad Delić. (Vesna Jovanović)
