CSS: Napredak u reformi pravosuđa u BiH daleko od očekivanih rezultata

“Može se nedvojbeno zaključiti da je napredak u reformi pravosuđa daleko od očekivanih rezultata predviđenih Struktuiranim dijalogom iniciranim 2011. godine”, saopćeno je iz Centra za sigurnosne studije (CSS).

Kako se navodi iz CSS-a struktuirani dijalog između EU i BiH je najavljen kao poseban mehanizam za usvajanje standarda i provođenje reformi kako bi se obezbijedila uspostava nezavisnog, efikasnog, profesionalnog i odgovornog pravosuđa.

Usljed ovako poraznog stanja u oblasti pravosuđa, kako ističu iz CSS-a, pokušali su ustanoviti koliko je međunarodnih finansijskih sredstava donatora uloženo u oblast pravosuđa od 2010. godine do danas.

“Većina kontaktiranih organizacija i ambasada su pozitivno odgovorile na upit i dostavile tražene podatke. Ostala je nepoznanica zašto neke od ambasada poput Velike Britanije, Njemačke ili Norveške, koje slove kao veoma transparentne i otvorene za saradnju, nisu bile voljne podijeliti ove informacije sa civilnim društvom, baš kao ni neke međunarodne organizacije poput OSCE Misije u BiH, UNDP-a ili Ureda visokog predstavnika”, navode iz CSS-a.

Također navode da je shodno dostavljenim podacima, međunarodna zajednica investirala u projekte vezane za oblast pravosuđa u BiH iznos koji prelazi 90 miliona KM. Ako se ovim podacima dodaju i informacije koje se mogu pronaći na stranici donormapping.ba, uviđa se da je u reformu pravosuđa od 2010. godine do danas investirano više od 100 miliona KM.

Prema strukturi i nazivima projekata najveći dio ovih sredstava trebao je biti usmjeren na jačanje i razvoj individualnih kapaciteta sudija i tužilaca te poboljšanje njihove efikasnosti i odgovornosti. Shodno tome, proizilazi da je za usavršavanje i edukaciju 1.394 sudije i tužioca, koliko ih trenutno ima u cijeloj BiH (2017.), uloženo više od 100 miliona KM, odnosno više od 70.000 KM po svakom sudiji ili tužiocu, odnosno njihovom timu.

“U kojoj mjeri su ova sredstva svrsishodno utrošena i koliko su agencije za implementaciju projekata uspjele u svojim namjerama veoma je diskutabilno ali je nesporno da su rezultati ovih nastojanja više nego skromni ako sagledamo procjene i evaluacije o dosezima reforme pravosuđa u BiH. Vjerovatno najveći učinak međunarodne finansijske pomoći, koja nije uključena u gore navedeni iznos, načinjen je u fizičkoj obnovi infrastrukture i modernizaciji opreme pravosudnih institucija, za šta je samo EU uložila više od 40 miliona KM u proteklom periodu. U pozitivne primjere, uprkos velikodušnoj donatorskoj podršci, svakako ne treba navoditi beskonačnu sagu oko izgradnje državnog zatvora u koju je do sada uloženo više od 80 miliona KM međunarodnih sredstava”, kaže se u saopćenju CSS-a.

Također navode da je prema svim istraživanjima javnog mnijenja, povjerenje građana u pravosuđe na veoma niskom nivou i najveća zabrinutost iskazuje se u odnosu na nedostatak napretka u ovoj oblasti ali i uticaju politike na pravosuđe.

“Građani, odnosno poreski obveznici koji na godišnjem nivou izdvajaju 234,1 milion KM za troškove sudova i tužilaštava u BiH (konsolidovani budžet pravosuđa za 2017. godinu), sa pravom se pitaju kada konačno mogu očekivati nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe toliko ključno za svako funkcionalno demokratsko društvo. Vjerovatno slično pitanje o efikasnosti i opravdanosti ulaganja u ovakve vrste projekata postavljaju i građani mnogih zemalja čija su poreska sredstva uložena”, smatraju iz Centra za sigurnosne studije.

(FENA)

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime