Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ BiH i Galerija „Preporod“ Zenica organizovala je tribinu povodom Dana bosanske pismenosti pod nazivom „Bosna u vrijeme Kulina bana“.
U povodu obilježavanja 830. godišnjice Povelje Kulina bana, koja je obilježena 2019. godine, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ BiH donijela je Odluku o proglašenju Dana bosanske pismenosti, koji se obilježava 29. augusta, na dan kada je potpisana Povelja koja je najstariji sačuvani bosanski državni dokument.
„Svim ovim aktivnostima mi zapravo želimo ukazati na povijesni kontinuitet bosanskoga jezika, na njegovu duboku povijesnu, lingvističku i kulturalnu utemeljenost i želimo zapravo pokazati važnost i te jezičke tradicije u ukupnoj našoj tradiciji kao i složenost naše i kulturne tradicije i našeg identiteta“, kazao je prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ BiH.
Povelja Kulina bana je ujedno dokument i dokaz bosanske pismenosti.
„Međutim, mi moramo znati da Povelja Kulina bana jeste spomenik, dokument koji svjedoči o jednom specifičnom razvoju bosanskog jezika. Prije svega to pokazuju jezičke osobine koje su prisutne o spomeniku , kao i ortografija i samo pismo na kojem je pisana Povelja Kulina bana“, izjavio je u razgovoru za Zenicainfo.ba prof. dr. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Obilježavanjem Dana bosanske pismenosti identifikuje se bosanski jezik, njegova historijska utemeljenost i njegov osobeni status.
„Ako govorimo o pismenosti na bosanskom jeziku, treba istaći da je na bosanskom jeziku pisano i glagoljicom, starom ćirilicom, jednim posebnim oblikom stare ćirilice koji je bio prisutan u Bosni, kasnije je to dakle bosančica i arebicom, glasovinim arapskim pismom koje je prilagođeno glasovnom sistemu bosanskog jezika i nekim starijim varijantama latinice, nekim drugim starijim varijantama ćirilice, a nakon toga i savremenom latinicom i ćirilicom. Dakle, sve je to naše i evo na takvu jednu bogatu, složenu, slojevitu tradiciju upozorava nas Povelja bana Kulina s kojom je na neki način krenula i jedan poseban trenutak doživjela bosanska pismenost kao takva“, pojasnio je Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ BiH.
Na sinoćnjoj tribini koja je upriličena u galerijskom prostoru Sinagoge prisutnima su se još obratili Dževad Drino, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici i magistar Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine. (A. S.)
