U vrijeme pandemije korona-virusa, zbog nemogućnosti neposredne komunikacije sa svojom publikom, značajnu transformaciju doživjela je i muzejska djelatnost.
Muzej grada Zenice potpuno se preorijentisao na prezentaciju na daljinu. Kulturna i prirodna baština dostupna je muzejskoj publici putem video-prezetacija na internetu i na uređajima u muzejskim prostorima.
Cijeli sistem muzejske djelatnosti zaustavljen je širom Evrope. Muzeji i galerije su zatvoreni, ili rade na minimalnom režimu, na granici isplativosti.
Muzej grada Zenice svoju je djelatnost gotovo potpuno preorijentisao na virtualnu, a projekti koji su do kraja godine trebali rezultirati održivim gotovim postavkama, praktično su prelomljeni i takvi ponuđeni muzejskoj publici.
„Međunarodni portal za razmjenu izložbi, „Planet Evropa“, koji smo uspostavili prije tri godine, za sada pristojno funkcioniše. „Preko koljena“ smo u glavnom salonu Muzeja grada Zenice instalirali virtualni salon, sa 12 televizora i tri ekrana osjetljiva na dodir, putem kojih predstavljamo dvije izložbe: „Bosanski stećak“ i „Zeničke vode“, a posjetiocima je na ovaj način dostupan i album srednjovjekovne muzike, uz još neke pikanterije iz našeg arhiva (dokumentarni filmovi, izložbe i slično). Posljedice Covida ćemo trpiti bar dvije godine i u našem slučaju to znači da za to vrijeme nećemo moći obavljati djelatnosti poput predstavljanja izložbi preko granica, od grada do grada i da ćemo sve to raditi posredstvom interneta“, kaže nam direktor Muzeja grada Zenice, Adnadin Jašarević.
Jašarević ističe da je zenički muzej, zahvaljujući ranim inovacijama, danas jedan od najmodernijih muzeja u Evropi, koji su odvažno prekoračili čarobni prag između tradicije i budućnosti.
„Hoćemo našu tradiciju, našu baštinu i umjetnost da predstavimo u skladu sa novim trendovima“, dodaje Adnadin Jašarević.
Tradicionalni sadržaji na Srednjovjekovnoj tvrđavi u Vranduku, u okviru projekta „Tragovima bosanskog kraljevstva“ , koji promoviše zajedničku priču Zenice (BiH), Bijelog Polja (Crna Gora) i Užica (Srbija), kroz svjedočanstva o dubokim kulturnim vezama naroda na ovim prostorima i zajedničkih aktivnosti na otvorenom, mogli bi u ovoj sezoni potpuno izostati.
„Nisam uvjeren da ćemo nešto moći da organizujemo, iako smo u ovoj godini glavni partner Udruženju građana Akademija iz Bijelog Polja (CG), na projektu o ilirskom naslijeđu. Riječ je o kraljici Teuti i Batonovom ustanku. U okviru projekta „Tragovima bosanskog kraljevstva“ , prošle godine, Muzej grada Zenice bio je nosilac projekta „Tri kraljice“. Nešto ćemo uraditi da se ljudi okupe, s obzirom na mogućnosti, ali još nisam siguran šta i u kojem obimu“, kaže Jašarević.
Muzejske radionice, izložbe i književne večeri, također su na pauzi, s obzirom na pravila distance, prema kojima se u Sali za prezentacije smije okupiti maksimalno 16 ljudi sa izvođačima, a u prostoru za radionice, maksimalno osam. Sve se događa u periodu kada muzejska djelatnost inače donosi najveće prihode, tako da dodatne aktivnosti Muzej grada Zenice jednostavno ne može finansirati.
„Skloniji sam tome da uključimo pauzu, dok se finansijski ne stabilizujemo, nego da radimo u nemogućem režimu. Novaca nemamo i niko nas nije nazvao da nas pita treba li nam pomoć“, zaključuje direktor Muzeja grada Zenice, Adnadin Jašarević.(Sanja S.)
