Studiju transparentnosti principa „Zagađivač plaća“, odnosno postupaka prikupljanja i raspodjele sredstava u, i iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, predstavilo je Udruženje Eko forum.
U radionici priređenoj tim povodom učestvovali su predstavnici Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, inspekcija, resornog federalnog i kantonalnih ministarstava i nevladinog sektora, kao i zastupnici u Parlamentu Federacije.
Postupci prikupljanja i raspodjele sredstava u i iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, odvijaju se izrazito netransparentno, ocijenio je Eko forum u studiji transparentnosti principa „Zagađivač plaća“, predstavljenoj javnosti u Zenici.
„Uspjeli smo utvrditi namjenu za svega 61 posto sredstava, izdvojenih iz Fonda za zaštitu okoliša prema kantonima Federacije. Osim toga, utvrdili smo da čak 50 posto sredstava prikupljenih po osnovu principa „Zagađivač plaća“ dolaze od naknada iz registracije motornih vozila, što nije logično, s obzirom da je nivo učešća motornih vozila u ukupnom zagađenju znatno manji. Slijede naknade velikih industrijskih zagađivača, ali njihove uplate najčešće kasne, pa ta sredstva i ne budu operativna“, iznosi potpredsjednik Eko foruma, Samir Lemeš, podatke predstavljene ovom studijom.
Prema analizama Eko foruma, prihodi Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, u koji se slijevaju sredstva po principu „Zagađivač plaća“, u stalnom su porastu. U 2018. dostigla su cifru od blizu 35 miliona maraka. No, to ne znači da se sva sredstva, prikupljena po ovom osnovu i utroše. Eko forum je došao do informacije da je Fond za zaštitu okoliša oročio oko pet miliona KM u komercijalnoj banci, s obzirom da sva sredstva nije bilo moguće utrošiti.
„Sve posljedice zagađenja okoliša mogle bi biti manje da se taj novac utroši namjenski i na vrijeme“, ukazuje Lemeš.
„S obzirom na neuređenost ove oblasti, dešava se da se sredstva za zaštitu okoliša upotrebljavaju za namjene koje nemaju veze sa okolišom, recimo za izgradnju mrtvačnice, za utopljavane vjerskih objekata, za izgradnju cesta i vodotokova i slično“, dodaje.
Drugi problem je tačnost podataka na osnovu kojih se prikupljanju sredstva po ovom osnovu, a sve se, ustvari, svodi na isto – zakon se ne provodi, a inspekcije ne rade dobro svoj posao, ocjenjuje Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.
„Prva stepenica, koja bi trebalo da osigura provođenje zakona, su inspekcijske službe, a one ne rade svoj posao. Ono što se kod nas dešava je da se inspekcijske službe ponašaju kao socijalni radnici, koji na neki način odlučuju da čuvaju radna mjesta. Službe inspekcije i njihova svrha je da vide je li prekršen zakon i u slučaju da jeste, da napišu prijavu. I tu je kraj njihovog posla. A onda bi trebalo i ostale strukture da rade svoj posao“, ističe Denis Žiško.
Nevladin sektor, na čelu sa Eko forumom, preporučio je između ostalog, da se unaprijede kapaciteti potencijalnih korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša, uz pojednostavljenje postupka prijavljivanja projekata, te da se nastoje uskladiti naknade za zagađenje sa štetom koju zagađivač zbilja nanosi okolišu.
Očekuje se i da će u novi Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, koji će uskoro ponovo biti pred zastupnicima Federalnog parlamenta, biti uvršten kriterij raspodjele sredstava prema broju stanovnika. Zeničko-dobojski kanton po ovom osnovu prikuplja najveće naknade, što ne znači da i troši najznačajnija sredstva.
Izvještaji, zajedno sa svim preporukama za povećanje transparentnosti i unapređenje rada Fonda, predstavljeni su široj javnosti, ali izjave nije bilo moguće dobiti od najodgovornijih za sistem zaštite i unapređenja okoliša iz institucija Federacije BiH.
(Sanja Stević)
