Da li AI predstavlja prijetnju za domaće radnike, ili novu priliku za ekonomski iskorak?
AI u praksi – gdje je BiH danas?
Umjetna inteligencija više nije futuristička ideja – ona je već ovdje. Domaće IT firme, marketinške agencije i proizvodna preduzeća sve češće koriste AI alate za automatizaciju rutinskih zadataka, prediktivne analize tržišta i optimizaciju proizvodnje.
Primjer dolazi iz Sarajeva – jedna softverska firma koristi ChatGPT API za internu podršku korisnicima, čime je smanjila trošak korisničke službe za 35%. S druge strane, firma iz Banje Luke koristi AI za automatizaciju fakturisanja i obračun troškova – posao koji je ranije obavljao cijeli tim.
Koja zanimanja su ugrožena – a koja dobijaju na značaju?
Prema istraživanju koje je proveo UNDP u BiH krajem 2024. godine, oko 40% trenutnih poslova u zemlji ima određeni stepen izloženosti automatizaciji. Najugroženiji su rutinski administrativni poslovi, osnovni računovodstveni zadaci, i klasični call centri.
S druge strane, zanimanja koja uključuju kritičko razmišljanje, kreativnost, analizu podataka i rad s ljudima postaju sve traženija. Data analitičari, AI treneri, stručnjaci za etiku u tehnologiji i stručnjaci za korisničko iskustvo (UX) bilježe snažan rast potražnje – i to ne samo u IT sektoru.
Uprkos potencijalu, BiH još uvijek kaska za regionom kada je riječ o sistemskom obrazovanju u AI oblasti. Većina znanja dolazi kroz online kurseve, samostalno učenje i individualne inicijative.
Međutim, ohrabruje činjenica da se u Tuzli i Mostaru već formiraju AI edukativni hubovi kroz saradnju univerziteta i privatnog sektora. Primjer za to je inicijativa “AI za sve” koju je podržala jedna međunarodna fondacija – cilj je do 2026. godine obučiti 1.000 mladih iz BiH za rad s AI alatima.
Šansa za pametnu tranziciju
Za BiH, pitanje nije da li će AI doći – već kako će ga društvo dočekati. Ukoliko država, obrazovni sistem i privatni sektor na vrijeme prepoznaju promjene, AI može postati sredstvo za modernizaciju, a ne destabilizaciju tržišta rada.
Ključno je razvijati i lokalne AI proizvode – umjesto da samo uvozimo strane alate, domaći timovi mogu graditi rješenja prilagođena bosanskohercegovačkom tržištu, jeziku i poslovnim navikama.
AI nije neprijatelj. On je ogledalo našeg pristupa budućnosti. BiH još ima vremena da ovu tehnologiju iskoristi kao razvojnu šansu – ali samo ako počnemo djelovati odmah.
Akta.ba
