Svjetski dan bubrega obilježava se 13. marta u cilju podizanja svijesti o važnosti zdravlja bubrega, upoznavanja faktora rizika i načina života s bolešću bubrega.
“Ove godine, na Svjetski dan bubrega, zbog rastućeg broja oboljelih od hronične bubrežne bolesti, naglasak je na ranoj dijagnostici oboljenja bubrega. Hronična bolest bubrega kao postepeni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega koji se dešava u periodu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, pritajena je bolest koja često napreduje neopaženo. Ukoliko nije otkrivena i liječena na vrijeme, CKD dovodi do zatajenja bubrega i teških komplikacija, a uzrok je i prerane smrtnosti”, izjavila je dr. Elvedina Žiga iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, 2.391 osoba oboljela je od nekog od oblika zatajenja bubrega. Iste godine, od ove bolesti umrle su 364 osobe.
“Po kantonima, stopa smrtnosti na 10.000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu, zatim u Unsko-sanskom te Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom i Zeničko-dobojskom. U ostalim kantonima zabilježene su niže stope smrtnosti na 10.000 stanovnika”, kazala je Žiga.
Glavni faktori rizika za bolesti bubrega općenito su: dijabetes, visok krvni pritisak (hipertenzija), kardiovaskularne bolesti, gojaznost, porodična historija bolesti bubrega, sklonost stvaranju kamenaca u bubregu, začepljenja urinarnog trakta te policistična bolest bubrega.
“Simptomi bolesti bubrega variraju od osobe do osobe i zavise od vrste i težine osnovne bolesti. Važno ih je na vrijeme prepoznati, kako bi se poduzela adekvatna dijagnostika i liječenje i spriječio nastanak hronične bubrežne bolesti”, kazala je Žiga.
Uobičajeni simptomi i znaci bolesti bubrega općenito su: oticanje lica. Često se bolesti bubrega ispoljavaju otocima lica, stopala i trbuha. Karakteristika otoka u sklopu bubrežnih bolesti je da se obično najprije primijete na kapcima (periorbitalni edemi) i najuočljiviji su ujutro.
Uobičajeni simptomi i znaci bolesti bubrega su i visok krvni pritisak, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, anemija i malaksalost, nespecifične tegobe-bolovi u leđima, čitavom tijelu, svrbež i grčevi u nogama te urinarne tegobe – smanjenje količine urina, pečenje pri mokrenju, prisustvo krvi u urinu, tanji mlaz urina, mokrenje sa prekidima.
“Pojava nekih od navedenih simptoma ne znači nužno da postoji bolest bubrega. Ipak, u slučaju njihovog prisustva, potrebno je obratiti se ljekaru, da bi se isključila ili potvrdila bolest bubrega”, kazala je Žiga.
Prema njenim riječina, kako bi se prevenirala hronična bolest bubrega potrebno je imati redovnu fizičku aktivnost koja pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska i šećera u krvi. Na taj način smanjuje se rizik od dijabetesa tip 2 i hipertenzije, samim tim i rizik od nastanka hronične bolesti bubrega.
Potrebno je kontrolirati krvni pritisak. Pravilno se hraniti i smanjiti unos procesuirane hrane, šećera, masnoća i mesa te ograničiti unos soli, čime se prevenira hipertenzija i pojava kamenaca u bubrezima.
“Održavanjem normalne tjelesne težine, takođe se prevenira dijabetes, srčana i druga oboljenja, povezana sa hroničnom bolesti bubrega. Prestanak konzumacije cigareta jer pušenje pospješuje nastanak ateroskleroze, što smanjuje opskrbu bubrega krvlju, time i njihovu normalnu funkciju. Ne pretjerivati sa lijekovima protiv bolova-nesteroidni antiinflamatorni lijekovi kao vrsta analgetika mogu čestom upotrebom oštetiti bubrege. Unos dovoljne količine vode je neophodan, kako bi se lakše eliminirali toksini iz organizma i spriječilo nastajanje kamenaca. Ukoliko postoji jedan ili više rizikofaktora za nastanak hronične bolesti bubrega, preporučuje se kontrola stanja bubrega barem jednom godišnje”, istakla je dr. Žiga, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
(FENA)
