Univerzitet u Zenici i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Gradsko društvo Zenica, bili su organizatori sinoć održane svečane akademije u povodu 25.novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Gost akademije bio je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.
Sinoćnja akademija okupila je predstavnike obrazovnog, političkog, javnog i vjerskog života grada i kantona kao i predstavnike međunarodnih vojnih snaga u našoj zemlji. Ajdin Huseinspahić, predsjednik zeničkog „Preporoda“ kaže kako je važno da se podsjećamo na antifašističku borbu koja je u temeljima Bosne i Hercegovine koja je zemlja razlika i zemlja svih koji u njoj žive.
„Bosna i Hercegovina, tim i takvim ljudima, mora biti jedna i jedina domovina. Radimo samo za BiH i za nju se borimo. Ovo je dan državnosti svih građana, svih državljana Bosne i Hercegovine i tako to trebamo posmatrati. Posebno trebamo diferencirati one velikohrvatske i velikosrpske hegemonističke politike koje udaraju na Bosnu i Hercegovinu koja će se, ako Bog da, sa svim tim izazovima izboriti u budućem periodu“.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH ističe da je 25. novembar rodno mjesto prvog marta kada je naša zemlja glasala za svoju nezavisnost. Tog dana, prije 81 godinu Bosni i Hercegovini je vraćena državnost koju je izgubila u 15.vijeku. Komšić je pohvalio hrabrost članova narodno-oslobodilačkog pokreta koji su, unatoč otporima, afirmisali stav da je Bosna i Hercegovina republika kao i sve druge u tadašnjoj Jugoslaviji.
„Bez tog elementa, 25. novembra, pitanje je kakav bi bio nalaz Badinterove komisije na osnovu kojeg je došlo do referenduma o nezavisnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine i njenog međunarodnog priznanja kao suverene države „. Uz napomenu da 25.novembar i 1. mart veže antifašizam, član predsjedništva Željko Komšić podsjeća da ustav koji danas imamo nije rezultat političkog konsenzusa. „ Mi moramo, naglasio je, biti zahvalni onim koji su omogućili potpisivanje Dejtonskog sporazuma i ustav kao njegov aneks. Ali, mi moramo početi ozbiljno da razmišljamo da li taj Dejtonski ustav, u koji se danas mnogi kunu, nama pruža bilo kakvu osnovu za daljnji napredak kada govorimo o onome što se očekuje od vlasti u BiH. Ja mislima da ćemo teško sa ovakvom ustavnom strukturom biti , ne samo zemlja članica NATO-a nego pogotovo zemlja članica Evropske unije. Ko god govori drugačije, ja mislim da ne govori istinu“.Zvaničnici EU, zaključuje,ovo ne smiju reći naglas kao što mi u Bosni činimo vođeni realnošću kojoj živimo i potrebom da živimo bolje. (D.T.)
