Pojava velikog kašlja ili hripavca poprimila je epidemijske ramjere u zemljama regiona, a prvi slučajevi su registrirani i u BiH. Nedavno je u Mostaru preminula dvoipomjesečna beba od ove bolesti.
Razloga za paniku u Zenici još nema, ali opreza nikada dosta, pa ljekari iz zeničkog Doma zdravlja upućuju apel svim roditeljima na imunizaciju djece protiv velikog kašlja. Ova bolest jako brzo se širi, a djeca do pet godina su populacija koja obolijeva od težih formi.
“Razloga za oprez uvijek ima. Mi se bavimo i preventivnom zdravstvenom zaštitom djece i u našem opisu posla je da djelujemo preventivno po principu – bolje spriječiti, nego liječiti. Obzirom da se veliki kašalj može prevenirati vakcinacijom, a isto tako mogu se spriječiti teže forme ovog oboljenje, zadatak nam je da podsjetimo roditelje da postoji obaveza cjepljenja djece do pete godine, koja su nam i najosjetljivija populacija koja oboli od teže forme ove bolesti”, kazala je spec. dr. Maja Karač, načelnica Službe za zdravstvenu zaštitu djece JU Doma zdravlja Zenica.
U zeničkom Domu zdravlja nam je potvrđeno da još uvijek nemaju zvanično potvrđenih slučajeva oboljelih od velikog kašlja, ali su spremni i za taj scenarij – da ih bude. Podignut je alarm na oprez i prepoznavanje situacije, jer se ova bolest mora početi rano liječiti već sa prvim simptomima.
“Veliki kašalj ima tri stadija bolesti, prvi se ne razlikuje od standardne prehlade, djeca su često dobrog opšteg stanja, međutim kod velikog kašlja je karakteristično što u drugoj, trećoj sedmici od obolijevanja se pogoršavaju simptomi. Kašalj postaje intenzivniji, ne dozvoljava djetetu da spava. Javlja se u sat vremena u salvama koje su toliko intenzivne da dijete izgubi dah i poplavi, na kraju se zaceni. Jako dramatična klinička slika”, upozorava doktorica Karač.
Ekspanzijom interneta i drušvenih mreža, antivakserske teorije nikada nisu bile izraženije i agresivnije. Roditelji postaju nesigurni, teško se odlučuju na vakcinaciju djece. Tako da svjedočimo pojavi sve manje vakcinisane djece, a sve više pojave bolesti koje su bile i zaboravljene. Sličan trend vlada i u Zenici, mada po tvrdnjama naše sagovornice, taj trend još nije u padu, ali su i dalje nezadovoljni pokrivenosti imunizacijom.
“Što se tiče nepovjerenja u vakcine ono je posebno poraslo u pandemijskom razdoblju, a mi se protiv toga borimo znanjem i stečenim iskustvom kroz stogodišnju korist od vakcinacije. Ne mogu reći da je antivakserski lobi toliko snažan koliko su ljudi zbunjeni. Zbog toga smo uvijek na raspolaganju da odgovorimo na pitanja i dokažemo da su vakcinacije višestruko korisne”, podvlači Karač.
Kako bismo postigli kolektivni imunitet na različite bolesti koje pokriva imunizacija, 90 posto populacije šire regije mora biti pokriveno imunizacijom, a mi smo, prema riječima doktorice Karač na nivou od 60 do 80 posto. (M. H.)
