Jedinstvena organizacija boraca “Unija veterana” grada Zenica, organizovala je danas na spomen obilježju “Kameni spavač” obilježavanje 34. godišnjice od formiranja Armije RBiH. Uz veterane odbrambeno-oslobodilačkog rata, događaj je okupio zeničane svih generacija.
Odlukom državnog predsjedništva od 15. aprila 1992 godine, sve jedinice tasašnje teritorijalne odbrane i dobrovoljačke vojne grupacije trebale su se staviti pod zajedničku vojnu komandu. Iako je službeni naziv Amija RBiH uveden u julu, 15.april slovi kao Dan Armije RBiH. Armije iza koje stoji epska borba protiv agresije i za opstanak Bosne i Hercegovine ali i bošnjačkog naroda i svih drugih koji ovu zemlju doživljavaju svojom domovinom. Zenica je u redove Armije dala između 18 i 20 hiljada boraca od kojih je devet stotina njih položilo živote za slobodu domovine.
“ Ogroman broj boraca..I Zenica je dala borce u svim dijelovima današnjeg Zeničko-dobojskog kantona a I šire. Prema tome, zenički borci su bili poznati u cijeloj Bosni I Hercegovini,”kaže Sabahudin Dino Babović, predsjednik JOB “Nunija veterana” grada Zenice.
On ističe kako je odnos državnih institucija prema bivšim pripadnicima Armije maćehinski i da se, kako kaže, tu i tamo pomogne ali nedovoljno.
“ Imamo pomaka u nekim segmentima prava I dopunskih prava. Međutim, ono najvažnije I što boli sve borce je borački dodatak. To moram da napomenem. Borački dodatak je nešto što ova država mora da ostvari I da svi borci dobiju borački dodatak, I to ne mali. Ukoliko mora biti marka ili dvije za početak, u redu, ali to ne smije ostati na tome”.
Vernes Menzilović, historičar, faktima demantuje tvrdnje političkih krugova iz naše i susjednih zemalja da je Armija RBiH bila vojska jednog naroda.Presude Haškog tribunala, kako kaže, pokazuju ko je branio a ko razvaljivao Bosnu u Hercegovinu.
“ One upravo dolaze iz reda onih vojnih formacija koje su pokušale da Bosnu I Hercegovinu podijele. To vam je, govoreći u tom kontekstu tada I danas, HVO ili Hrvatsko vijeće obrane I Vojska Republike Srpske. I danas, 31. godinu poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma, oličenje takvih politika ide ka tome da Bosnu I Hercegovinu podijele, I kroz entitete I da na kraju krajeva Bosna I Hercegovina se svede samo na onaj dio gdje žive Bošnjaci muslimani.”
Vijence i cvijeće na spomen obilježje “Kameni spavač” položile su delegacije udruženja građana, državnih institucija i političkih stranaka koji su fatihom i minutom šutnje odali počast herojima.
(D.Travar)
