Velika je raznovrsnost prehrambenih proizvoda koji se prodaju u trgovinama. No, u toj raznovrsnosti postoje zloupotrijebe s negativnim posljedicama po potrošače i proizvođače.
Predmet tih zloupotreba su i prehrambeni biljni proizvodi koji izgledaju poput mliječnih. Ovo je nešto na šta ukazuju iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), obrazloživši ovo pitanje. Prije svega, objasnili su šta su to biljni proizvodi koji izgledaju poput mliječnih.
“Biljne alternative mliječnim proizvodima su prehrambeni artikli napravljeni isključivo od biljnih sirovina, poput soje, zobi, badema, kokosa ili riže, namijenjeni da zamijene okus, teksturu i namjenu tradicionalnih mliječnih proizvoda životinjskog porijekla. Njihova proizvodnja uključuje procese poput fermentacije, emulgiranja i dodavanja kultura da bi se postigla sličnost s mliječnim artiklima”, ukazali su.
Istakli su da je problem onda kada takvi proizvodi svojim izgledom, nazivom ili ambalažom podsjećaju na originalne mliječne nazive i vizuelni identitet, čime se potrošač može dovesti u zabludu (npr. “milk drink”, “ala kajmak”). Dodatno su naveli o čemu je riječ.
“Često su na policama trgovina proizvodi biljnog porijekla, poput ‘putera’, ‘mliječnih napitaka’, ‘kajmaka’, pa čak i ‘mlijeka’. Osim rizika obmane, tu je i pitanje nelojalne konkurencije jer biljni proizvodi ne podliježu identičnim proizvodnim standardima kao mliječni. Pravnim okvirom u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji jasno je definirano da se termin ‘mlijeko’ može isključivo koristiti za proizvode dobijene mužnjom domaćih životinja, osim izuzetaka predviđenih propisima. Ovakva situacija otvara raspravu o balansu između slobode tržišta i zaštite potrošača”, dodaju.
Bh. tržište
Iz VTK BiH su izdvojili koji su to najčešći biljni proizvodi koji izgledaju poput mliječnih na bh. tržištu:
- Biljni napici (na bazi zobi, soje, badema, kokosa, riže, orašastih plodova), često u kartonskim ambalažama sličnim ambalažama za kravlje mlijeko. Koristi se termin “napitak” dok je termin “mlijeko” rezerviran za proizvode životinjskog porijekla;
- Fermentirani biljni proizvodi (alternativa jogurtu/kefiru). Napici i kašasti proizvodi na bazi soje, zobi ili kokosa, s probiotičkim kulturama;
- Biljne “pavlake/vrhnje” za kuhanje i maslac – emulzije biljnih masti i vode, zgusnute škrobom ili proteinima;
- Biljni namazi i “sirevi” – tofu i veganski sirevi na bazi soje, ulja, škroba ili kultura. Oblikom, rezivošću i pakovanjem se imitira sir;
- Biljni dezerti/kreme kojima se imitiraju pudinzi ili mliječne kreme, nerijetko sa sličnim vizualom.
U VTK BiH nemaju podatak o tome kolika je novčana vrijednost ovih proizvoda koji su prošle godine plasirani na bh. tržište, a kao razlog za to su naveli to što se ti proizvodi ne mogu izdvojiti pojedinačnim tarifnim brojem i uvoze se s ostalim sličnim proizvodima pod tarifnom grupom “ostalo”.
Način prodaje
Pitali smo da li je tačno da se ovi proizvodi prodaju na policama gdje su životinjski proizvodi i ako jeste tako, zašto je to tako te da li je to zakonski dopušteno.
“U Bosni i Hercegovini i EU ne postoji zakonski propis kojim se zabranjuje fizičko izlaganje biljnih i životinjskih proizvoda na istim policama. Ključno je da deklaracija i naziv budu usklađeni s propisima, bez korištenja zaštićenih mliječnih termina, uz jasno istaknuto biljno porijeklo. Trgovci često iz komercijalnih razloga zajedno izlažu ove proizvode jer ih povezuje funkcionalna namjena. To može biti praktično za potrošače koji žele uporediti alternative na jednom mjestu. No, to može uzrokovati zabludu kod onih koji ne znaju za razlike”, naglasili su.
Podsjetili su da je inspekcija u Bosni i Hercegovini fokusirana na usklađenost deklaracija i zabranu obmanjujućih praksi te da EU svojom regulativom također stavlja naglasak na informiranje potrošača, bez obaveznog fizičkog odvajanja. Smatraju da bi se dobrovoljnim razdvajanjem mogla unaprijediti transparentnost.
“Ipak, ključno je da svaka etiketa bude jasna i nedvosmislena, što je osnovna zakonska obaveza”, dodaju.
Ukazali su i na prakse drugih država po ovom pitanju.
“U većini trgovina širom EU, u praksi, biljni proizvodi su smješteni u odvojenim policama, jasno vizuelno označeni da bi se izbjeglo zbunjivanje potrošača, posebno onih s prehrambenim ograničenjima, alergijama ili specifičnim etičkim uvjerenjima. Takvim pristupom doprinosi se boljem korisničkom iskustvu, olakšava donošenje odluka pri kupovini i osigurava usklađenost s regulativom o oglašavanju i označavanju hrane”, naveli su.
Kao posljedice ovog problema istakli su:
- Izazivanje zablude kod potrošača koji mogu vjerovati da proizvod ima iste nutritivne vrijednosti kao mliječni proizvod;
- Za proizvođače mliječnih proizvoda ovo predstavlja nelojalnu konkurenciju jer se biljne alternative mogu naslanjati na reputaciju mliječnih proizvoda, bez prolaska kroz iste standarde proizvoda.
Šta je rješenje
U VTK BiH smatraju da je rješenje u striktnom poštivanju zakona kada je u pitanju deklariranje proizvoda, jasno isticanje biljnog porijekla i izbjegavanje dizajna ambalaže kojim se može sugerirati mliječno porijeklo. Nadalje, trgovci mogu doborovoljno odvajati police ili staviti jasne natpise kako bi razlike bile očigledne. Preporučuje se i edukacija potrošača putem kampanja i informativnih materijala.
Napomenuli su da su i sami organizirali događaj na kojem su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, trgovci, predstavnici relevantnih institucija i potrošača razgovarali o ovoj temi. U VTK BiH su ocijenili da bi se razvojem standarda za biljne alternative mogla unaprijediti tržišna ravnoteža. Ključnim su istakli saradnju između trgovaca, proizvođača i udruženja potrošača.
Klix.ba
