Svake godine, 22. jula, obilježava se Svjetski dan mozga, globalna inicijativa posvećena podizanju svijesti o važnosti zdravlja mozga i prevenciji neuroloških bolesti.
Ovaj dan ima za cilj educirati javnost o zdravlju mozga i potaknuti promjene u društvenim politikama koje bi omogućile bolju prevenciju i pomoć za osobe s neurološkim poremećajima. Svjetska federacija za neurologiju odabrala je ovogodišnju temu “Zdravlje mozga za sve uzraste”, koja naglašava ključne faze života u kojima možemo aktivno uticati na dobrobit našeg mozga.
„To bi značilo da i prije našeg rođenja, od prenatalnog perioda i roditelji trebaju biti zdravi usvojiti zdrave stilove života, paziti se od stresa, posebno majka do rođenja djeteta, a i nakon toga kroz rano djetinjstvo, djetinjstvo, posebno periodi puberteta i adolescencije, zrelo doba, ono najduže doba u kojem živimo gdje smo najfunkcionalniji pa i period starosti brinemo se za svoje kognitivne funkcije, spoznajne funkcije. Nastojimo zdravo jesti, družiti se sa istinskm prijateljima, ljudima, sarađivati s njima. Baviti se s hobijma, zdravim sportskim ugodnim aktivnostima koje nama odgovaraju i onda biti stvarno aktivan u svom svijetu“, kaže mr. sc. Tajib Babić, psiholog Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.
Svjetska zdravstvena organizacija promovira pristup da „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.
„S druge strane mentalno zdravlje o kojem govorite je upravo ovo, stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja gdje takva osoba, zdrava, zrela osoba, samosvjesna sarađuje sa drugima i pokušava postići harmonične odnose s drugima i biti funkcionalan i koristan član našeg bosanskohercegovačkog društva“, naglašava mr. sc. Tajib Babić, psiholog Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.
Mozak: Zanimljivosti koje nadmašuju očekivanja
Ljudski mozak je jedno od najfascinantnijih i najkompleksnijih organa u ljudskom tijelu. Evo nekoliko zanimljivosti koje nas mogu iznenaditi:
Potrošač energije: Iako mozak čini samo oko 2% ukupne tjelesne težine, on troši oko 20% ukupne energije koju tijelo koristi u stanju mirovanja. To je dovoljno da pokrene žarulju od 25 vata!
Mit o 10%: Vjerojatno ste čuli da ljudi koriste samo 10% svog mozga. To je potpuno netočno. Skeniranja mozga pokazuju da aktiviramo gotovo sve dijelove mozga, čak i dok spavamo.
Ne osjeća bol: Sam mozak ne posjeduje receptore za bol, pa stoga nije u mogućnosti osjetiti bol. Iako je mozak centar za obradu boli iz drugih dijelova tijela, operacije na otvorenom mozgu mogu se izvoditi dok je pacijent budan.
Kognitivni razvoj: Ljudski mozak nije u potpunosti razvijen do otprilike 25. godine života, a prefrontalni korteks, odgovoran za donošenje odluka i kontrolu impulsa, posljednji je koji sazrijeva.
Iluzija multitaskinga: Iako mnogi ljudi vjeruju da mogu obavljati više zadataka istovremeno, naš mozak zapravo ne može istovremeno obraditi više složenih zadataka. Umjesto toga, on se brzo prebacuje s jednog zadatka na drugi, što može smanjiti učinkovitost i povećati broj pogrešaka.
Investiranje u zdravlje mozga
Svjetski dan mozga nas podsjeća na to koliko je važno ulagati u zdravlje mozga kroz cijeli život. Od prenatalnog razdoblja, preko djetinjstva, odrasle dobi i starije dobi, zdravlje mozga ima ključnu ulogu u našoj općoj dobrobiti. Kvalitetan život, smanjenje rizika od neuroloških bolesti, dostupnost zdravstvene pomoći i obrazovanje o važnosti mentalnog zdravlja trebali bi biti prioriteti u svim društvima. Na taj način možemo osigurati dugoročno zdravlje i kvalitetu života za sve. Ulaganje u zdravlje mozga nije samo investicija u pojedinca, već i u društvo u cjelini. Naši mozgovi su temelj svega što radimo, osjećamo i mislimo – a kada su zdravi, svi profitiramo. (T.B.)
