Svjetski dan stabala, koji se obilježava 16. jula, pruža priliku da se prisjetimo koliko je drveće od vitalne važnosti za naš svakodnevni život. Ovaj datum nije samo prilika za slavlje prirode, već i za razmišljanje o tome kako naše ponašanje utiče na okoliš i što možemo učiniti kako bismo sačuvali drveće koje nam pruža neprocjenjive usluge.
U urbanim sredinama, drveće igra neprocjenjivu ulogu u ublažavanju efekata globalnog zagrijavanja, smanjujući temperaturu, stvarajući hladovinu i poboljšavajući kvalitetu života građana. Za mnoge ljude, dan 16. juli može proći kao običan radni dan, no za one koji se bave zaštitom prirode i održivim razvojem, ovaj datum nosi snažnu poruku. JP ŠPD ZDK, među mnogima, podsjećaju na važnost svakodnevne brige o drveću, ne samo na Svjetski dan stabala.
“Svjetski dan stabala je prilika da se podsjetimo koliko je važno očuvati zelene površine, kako u gradovima, tako i izvan njih. Naš zadatak je da osiguramo dugoročnu zaštitu i očuvanje ovih dragocjenih resursa. Autohtone šumske vrste u našim šumama uspijevaju zahvaljujući organizovanoj šumskoj djelatnosti, gdje se bogato iskustvo ranijih generacija prenosi na nove naraštaje, što je svojevrsni garant opstanka šuma kojima se dive šumari Istoka i Zapada. Sadnjom novog drveća i provođenjem mjera njege na šumskim kulturama koje su ranije podignute, dajemo svoj doprinos u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i čuvanju vječnog eliksira čovjekovog zdravlja.”, ističe Belma Rotić, stručni saradnik za odnose s javnošću u JP ŠPD ZDK.
Teško je zamisliti život bez drveća. Osim što nas štite od sunčevih zraka, stablima dugujemo i našu prehranu. Plodovi koje drveće donosi – od voća do orašastih plodova – čine osnovu mnogih prehrambenih lanaca širom svijeta. Također, oni proizvode materijale za izgradnju, poput drva, koje je od početka ljudske civilizacije bilo ključno za razvoj naših društava.
“Treba istaći da je u posljednje tri godine, na području gospodarenja JP „ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići ukupno zasađeno oko milion i dvijestotinehiljada novih sadnica. Važno je podići svijest građana o značaju šuma kroz uključivanje privrednih subjekata, ekoloških udruženja, udruženja građana i školaraca u akcije pošumljavanja, jer svako lokalno djelovanje doprinosi promjeni na globalnom nivou i zaustavljanju degradacije šuma. Naša svakodnevna interakcija s drvećem, često se svodi na traženje hladovine, ali ono što je važno naglasiti je, da bez stabala zrak koji dišemo nebi bio čist, tlo nebi bilo plodno a klimatski uslovi postali bi nesnosni. Stoga, trebamo biti ponosni na šume koje smo dobili u naslijeđe od generacija prije nas i čuvati ih za buduće generacije a to možemo postići samo odgovornim ponašanjem prema šumi svih nas i tražiti mogućnosti da u svakoj prilici zasadimo novo stablo koje će biti čuvar Planete Zemlje u izazovnim vremenima koja dolaze. “, dodaje Rotić.
U mnogim zemljama širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, organiziraju se brojne akcije sadnje drveća i edukacije o njihovoj važnosti. Građani su pozvani da se uključe i postanu svjesni dugoročnih koristi od očuvanja zelenih površina. (T.B.)
