U prostorijama Islamskog centra “Sultan Ahmed” u Zenici večeras je održana tribina i promocija knjige “Putokazi i krikovi iz Hercegovine”, autora muftije mostarskog dr. Salem-ef. Dedovića.
Ovaj značajan događaj okupio je brojne goste, a među govornicima bio je i muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević, koji je dao poseban doprinos ovom susretu svojim dubokim i nadahnutim obraćanjem.
Knjiga muftije Dedovića donosi promišljanja o vjerskim, društvenim i političkim izazovima s kojima se suočava Islamska zajednica, ali i šira društvena zajednica u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu položaja Bošnjaka u Hercegovini.
U svom obraćanju, muftija Dizdarević naglasio je da Hercegovina pripada široj kulturološkoj cjelini, koju ne određuju administrativne granice, već zajednička duhovna i kulturna matrica.
“Predrag Matvejević lijepo kaže da mediteranska klima postoji tamo dokle se sade i rastu masline. U toj cjelini bošnjačka kultura ima svoje posebnosti, ali nas sve povezuje ista duhovnost, tradicija i sudbina“, kazao je Dizdarević.
Govoreći o temelju bošnjačkog identiteta, istakao je četiri ključna stuba: islam, bosanski jezik, teritorij i zajednička historijska sudbina.
“Islam je esencija našeg identiteta. Bosanski jezik je izraz naše misli i osjećanja. Teritorij je prostor u kojem smo historijski prisutni i koji oblikuje naše običaje i svakodnevicu, zajednička historija nas povezuje kroz bolna iskustva, sudove, progone, zločine, izgnanstva, što oblikuje kolektivno pamćenje i snagu našeg naroda“, poručio je Dizdarević.
Upozorio je da najveća opasnost danas dolazi iznutra, iz mentaliteta pasivnosti i zablude da se zlo “nama ne može dogoditi”.
“Moramo shvatiti da borba Bošnjaka u Krajini, Sandžaku, Hercegovini nije lokalna, već zajednička. Tek kada osjetimo bol i borbu svakog našeg brata kao svoju, tada ćemo sazreti kao vjernici i kao narod“, zaključio je.
Muftija Dedović u svom govoru posebno se osvrnuo na lik i djelo rahmetli generala Arifa Pašalića, istakavši njegovu presudnu ulogu u očuvanju bošnjačkog otpora i identiteta u Hercegovini tokom agresije.
“U vremenu kada se bošnjačka politička elita u Hercegovini pokorila logici Herceg-Bosne, general Pašalić postavio je ključno pitanje: Gdje su naša politička i jezička prava? On i rahmetli general Hujka nisu pristajali na kompromise koji bi značili poniženje i brisanje našeg identiteta“, kazao je Dedović.
Istakao je da borba za dostojanstvo nije politička ambicija, već moralna i duhovna obaveza.
“Ne govorim da bih se politički dodvoravao, već zato što je moja dužnost da govorim o pitanjima slobode, ravnopravnosti i opstanka. Danas, nažalost, još uvijek nedostaje snage i političke hrabrosti da se postave ključna pitanja – zašto opada bošnjačka pozicija u Hercegovini i zašto se sistematski uskraćuju osnovna prava“, naglasio je.
Zaključio je da je odgovornost današnje generacije da nastavi borbu za pravdu, istinu i dostojanstvo, i da nikada ne pristaje na manje od pune ravnopravnosti.
“Neka nas Allah učvrsti u toj borbi i podari nam snagu da budemo dostojni čuvari vjere, naroda i njegove budućnosti“, poručio je muftija Dedović.
