Slučaj slovenačke firme Viaduct d.o.o. Portorož i arbitražne presude protiv Bosne i Hercegovine ponovo je izazvao ozbiljna neslaganja unutar Fiskalnog vijeća BiH. Na jučerašnjoj sjednici tog tijela, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbio je oba predložena modela za isplatu više od 110 miliona KM duga, koji je proizašao iz međunarodnog spora. Kako je naglasio, nijedno rješenje nije podrazumijevalo da Republika Srpska – kao stvarni uzročnik arbitražnog procesa – snosi svoj dio odgovornosti.
Kako je nastao dug prema Viaductu?
Viaduct je pravdu potražio pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu nakon što je Republika Srpska raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu, potpisan još 2004. godine. Koncesija je bila dodijeljena preduzeću HES Vrbas, u vlasništvu Viaducta, ali je kasnije preusmjerena na projekat HE Bočac 2, čime je došlo do jednostranog raskida. Presuda iz 2022. godine obavezala je Bosnu i Hercegovinu da Viaductu isplati odštetu, koja s kamatama svakodnevno raste – trenutno se gubi skoro 10.000 eura dnevno, što mjesečno iznosi oko 287.000 eura.
Pokušaj da se dug prebaci na državni nivo
Na sjednici Fiskalnog vijeća razmatrana su dva prijedloga za namirenje ovog duga. Prvi je uključivao korištenje dobiti Centralne banke BiH, u omjeru u kojem bi Federacija snosila dvije trećine iznosa (73 miliona KM), a RS jednu trećinu (37 miliona KM). Drugi je predviđao povećanje budžetskog okvira institucija BiH, gdje bi sredstva došla iz viška prihoda iz prethodne godine, što bi dodatno opteretilo budžetske korisnike, uključujući kantone.
Nikšić i federalni ministar finansija Toni Kraljević usprotivili su se oba rješenja, insistirajući na tome da Federacija ne može preuzeti teret koji je nastao usljed poteza Vlade RS-a.
U međuvremenu, pravni zastupnik Viaducta je već pokrenuo inicijativu za pljenidbu državne imovine, uključujući objekte Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Mostaru i Brčkom, s ciljem da naplati dug koji BiH do danas nije izmirila.
Akta.ba
