Dr. Delić: Nije svaka napipana kvržica karcinom dojke, stid i stigma od bolesti još su prisutne kod naših žena

Prema podacima stručnjaka u svijetu za maligne bolesti, jedna od osam žena tokom života dobit će karcinom dojke.
Mr. sci. dr. Una Delić, specijalista radiolog, magistar medicinskih nauka, sa višegodišnjim iskustvom i fokusom na radiološku dijagnostiku dojke u Centru za dojku u Sarajevu, ističe kako je i u Bosni i Hercegovini u porastu broj oboljelih žena kod kojih je rak dojke vodeći po smrtnosti.
Koji su rizikofaktori
Ali ono što zabrinjava, kako kaže Delić, jest što se dobna granica iz godine u godinu smanjuje, pa je sve više mladih djevojaka koje se suočavaju sa ovom dijagnozom.
Medicina još ne zna tačan uzrok ni za jedan karcinom, ali prema riječima naše sagovornice, postoje rizikofaktori kao što su: porodična anamneza (mutacija BRCA1 i BRCA2 gena koji mogu izazvati rak), podvrgnutost hormonalnoj terapiji – estrogenima te izlaganje prednjeg torakalnog zida zračenju.
No kao okidač za rak dojke često se spominju i stres, nezdrava prehrana, pretilost.
Delić kaže kako iz dosadašnjeg iskustva u radu sa pacijenticama može potvrditi da je gotovo svaka žena, koja je oboljela od tumora dojke, navela da je u nekom kratkom periodu prije otkrivanja bolesti doživjela veliki stres poput smrtnog slučaja člana porodice.
– Pretilost je rizikofaktor za mnoge bolesti. U slučaju karcinoma dojke, u masnom tkivu odlažu se estrogeni, a povećan kontakt s njima može izazvati rak – napominje Delić.
I pored svega, dijagnoza karcinoma dojke nije kraj, jer se bolest u potpunosti može izliječiti ako se na vrijeme otkrije.
Zbog toga je, naglašava Delić, prevencija – ključna!
– Screenig je po definiciji pregled zdrave populacije koja nema simptome, a u cilju okrivanja karcinoma dojke prije nego što on počne davati bilo kakve simptome koje žena može prepoznati, kao što su crvenilo ili kvržica. Kod nas na nivou države još ne postoje screeninzi na koje bi vas zvao sistem, pa tokom cijele godine apeliramo na žene da vode računa prvenstveno o svom, a onda i o zdravlju žena u svojoj porodici, familiji, komšiluku, društvu – kaže Delić.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 40. godine života svaka žena godišnje bi jednom trebala otići na mamografski pregled.
No zbog pomjeranja granice obolijevanja, mijenjaju se i ranije utvrđene smjernice, pa se sada pokušavaju animirati i djevojke u srednjim 20-im godinama života da na vrijeme krenu sa ultrazvučnim i ginekološkim pregledima.
– Pravilo bi bilo jednom godišnje uraditi ultrazvučni pregled kod radiologa i ginekološki pregled. Kada su u pitanju djevojke i žene koje su već u porodici imale oboljele, one trebaju biti posebno odgovorne na način da puno ranije krenu sa pregledima. Što se tiče samopregleda, nikada ih nije rano početi raditi. Jučer sam imala djevojčicu od 16 godina koja je napipala cistu – navodi Delić i dodaje da je samopreglede najbolje raditi nakon menstrualnog ciklusa.
Redovni samopregledi i pregledi kod ljekara
No nije svaka napipana kvržica – karcinom i tako je, kako kaže Delić, u 80 posto slučajeva.
– U mnogim slučajevima radi se o benignim promjenama, ali to može dokazati samo ljekar specijalista na ultrazvuku. Još bi dodala da koliko je god samopregled bitan, on ne može i ne smije isključiti pregled kod ljekara specijaliste, jer mnogi karcinomi u svom nastanku još nisu vidljivi i palpabilni – dodaje.
Na kraju razgovora Delić se osvrnula na žene u našoj zemlji od kojih mnoge, kako kaže, još uvijek kriju da imaju rak dojke.
– Stid i stigma od bolesti još su prisutne kod naših žena, pogotovo starijih. One misle da nisu dovoljno dobre i da će izdati porodicu. Mnoge kriju bolest, karcinom dojke ne boli, pa ga u početku nije ni teško sakriti. Naše žene su naučene da trpe tako da ne možemo nikako da dopremo do srednje populacije. Često čujem – “nemoj samo da idem kod doktora jer će mi nešto naći”. No takav stav i ponašanje samo mogu naštetiti ženi. Danas je 20. mart, prvi dan proljeća, kada mnogi donose odluke. Neka jedna od njih za svaku ženu u našoj zemlji bude da ode kod ljekara i pregleda se, da se počne zdravije hraniti i više tokom dana hodati, sve to za duže sutra – zaključila je Delić.
Faktor.ba