Grad Zenica danas zvanično slavi 589. rođendan, odnosno Dan Grada Zenica, mada je zenička kotlina bila naseljena mnogo prije 1436. godine pa i u prahistoriji.
Svjedoče tome i brojne arheološke iskopine na raznim lokalitetima u i oko tog grada, koji se nalaze i u fundusu Muzeja Grada Zenica, od kojih je Ploča Velikog sudije Gradješe, pronađena 1964. godine je u Podbrežju kod Zenice, jasna poveznica tog grada i sudije Gradješe s Kulinom banom i njegovom vladavinom Bosnom.
Ploče i Bilinopoljska izjava koja je potpisana 8. aprila 1203. godine, svjedoče o višestoljetnom kontinuitetu države BiH i bogate prošlosti grada Zenica, a njihove se replike nalaze i u Parku Kulina bana na lokalitetu Bilinog polja te uz istoimeni kultni nogometni stadion u tom gradu, na kojem svoje utakmice igra Nogometni klub Čelik i najbolja nogometna državna reprezentacija BiH.
Dolaskom Osmanlija u Bosnu, formirana je nahija Brod te Vrandučka kapetanija. Krajem 17. stoljeća, Zenica je imala i oko 330 kuća, dok je, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, grad sa okolinom imao 110.663 stanovnika.
Pretpostavlja se da je u međuvremenu smanjen broj stanovnika i u tom, godinama najznačajnijem industrijskom gradu srednje Bosne. U zadnjih godinu dana, odlukom o privremenoj obustavi proizvodnje u posljednjoj aktivnoj jami “Raspotočje”, Zenica je i definitivno ostala bez svog, jednog od glavnih obilježja – Rudnika mrkog uglja.
Ugalj se u tom gradu, osim u napuštenim i “divljim” površinskim kopovima, zvanično više ne kopa, a 20. mart ove godine planiran je kao dan za početak izvlačenja najvažnije mehanizacije iz jame “Raspotočje”, odnosno “širokog čela”, koje bi u naredenih šest mjeseci trebalo biti izvađeno iz dubine zemlje te instalirano u Rudniku “Kreka”, koji je kupio spomenutu opremu.
Prilikom pohoda habsburškog princa Eugena Savojskog na Bosnu, 1697. godine, Zenica je, također, kao i većina gradova dolinom rijeke Bosne, bila potpuno spaljena te je tom prilikom pobijen veliki broj njenih uglednih građana.
Kapitalni industrijski objekti, po kojima je Zenica u prošlom stoljeću bila prepoznatljiva, nastali su u vrijeme vladavine Austrougarske monarhije u Bosni, koja je 1879. godine izgradila željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice.
Samo godinu kasnije, otvoren je Rudnik uglja, koji je sada zvanično okončao eksploatacioni vijek te će biti ugašen. Fabrika papira, popularna “Papirna”, otvorena je 1885., a 1892. godine i Željezara Zenica.
Kazneno-popravni zavod Zenica, odnosno nekada samo Kaznionica, sagrađena je 1886. godine, a nakon 2. svjetskog rata u sklopu socijalističke Jugoslavije, Zenica je nastavila svoj razvoj i širenje.
O tome svjedoči i podatak kako je, na posljednjem popisu stanovništva u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine, odnosno neposredno pred agresiju Srbije i Crne Gore na BiH, Zenica imala i rekordan broj stanovnika – 145.517 stanovnika (1981. godine bilo je 132.733, a 1971. godine 112.447 stanovnika).
Protekla agresija na Bosnu i Hercegovinu, u kojem je taj grad pružio utočište za nekoliko desetina hiljada protjeranih iz drugih krajeva BiH, uzrokovala je velikim demografskim promjenama te smanjenju stanovništva.
Tradicionalno, Dan Zenice obilježava se i svečanom sjednicom Gradskog vijeća, na kojoj se zaslužnim dodjeljuju prigodna priznanja. Današnja sjednica počet će u 16 sati, a bit će održana u Velikoj sali Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.
Ovogodišnji laureati povodom Dana Zenice su: Elvir Ajanović. zenički privrednik, kojem će biti dodijeljen Grb Grada Zenica; priznanje “Nagrada Zenice” dobit će Tomislav Kašljević, Afan Abazović, dr. Nermina Rizvanović i dr. Senada Čaušević, dok će “Plaketa Grada Zenice” biti dodijeljena BNP-u Zenica, koje ove godine obilježava 75. godišnjicu rada.
Dan Zenice obilježava se na dan kada se, prema dostupnim historijskim faktima, prvi put spominje pod tim imenom u arhivima Dubrovačke Republike.
(FENA)
