Transparency Internacional BiH (TIBiH) predstavio je završni izvještaj o praćenju Lokalnih izbora i tim povodom su sa predstavnicima političkih partija, Centralne izborne komisije BiH na panel diskusiji razgovarali o temi “Ko plaća izbornu kampanju?”.
Direktorica TI-a Ivana Korajlić prezentirala je monitoring Lokalnih izbora 2024. godine s fokusom na praćenje troškova izborne kampanje i zloupotreba javnih resursa.
– Zabilježili smo više od 2.000 primjera zloupotrebe javnih resursa i to je nešto što vidimo iz izbora u izbore. Tu se radi ne samo o zloupotrebi javnih institucija i funkcija za promociju „funkcionerske kampanje“, već i o otvorenom korištenju javnih sredstava gdje, čak i više od 60 miliona KM u predizbornom periodu – kazala je ona.
Bilo je jednokratnih davanja sredstava, dodala je, tik pred izbore, određenim kategorijama stanovništva, a sve sa ciljem uticanja za koga će glasati.
– Podnijeli smo oko 147 prijava CIK-u BiH vezano za različite oblike kršenja zakona – preuranjena kampanja, zloupotreba javnih resursa, zloupotrebe djece i slično. Po prijavama TIBiH izrečeno je 47 sankcija – navela je Korajlić.
Osvrnula se i na efekte nametnutih Izmjena izbornog zakona, te podsjetila da je TIBiH od početka upozoravao da se jedan tako važan zakon ne bi trebao donositi na taj način, nametanjem, bez neke javne diskusije, bez adekvatnog učešća institucija i svih relevantnih aktera.
– Zbog toga nema adekvatnih rezultata i efekta odredbi koji se tiču sprečavanja zloupotrebe javnih resursa. Broj zloupotreba se nije smanjio u odnosu na prethodne periode određene sankcije jesu izrečene, ali više iz ugla preuranjene kampanje i slično – navela je ona.
Smatra da je potrebno proširiti odredbe kroz ograničenja, u oblasti javne potrošnje, obavljanja javne funkcije.
Članica CIK-a BiH Vanja Prutina-Bjelica je kazala da postoje brojni izazovi u primjeni Izbornog zakona, posebno primjena novog instituta zloupotrebe javnih resursa. Ta odredba predstavlja izazov i za CIK, u smislu pravilnog tumačenja te zakonske norme, ali i za sve druge učesnike u izbornom procesu.
– Mislim da je to izazov i u odnosu na birače ili ovlaštena lica za podnošenje prigovora pa i za nevladin sektor koji je, po mom mišljenju, u nekim slučajevima pogrešno tumačio odredbe koje se tiču zloupotrebe javnih resursa – istakla je Prutina-Bjelica.
Pojasnila je da su odluke koje je donio CIK, a kojima je nevladin sektor u nekim slučajevima bio nezadovoljan, u 100 posto slučajeva potvrđene od Suda BiH.
Navela je da je u izbornom periodu CIKBiH zaprimo 3.000 različitih vrsta prijava koje se odnose na različite vrste kršenja izbornog zakona. Od toga 200 prijava se odnosilo na zloupotrebu javnih resursa. Često su te prijave bile, nedovoljno obrazložene, bez ikakvih dokaza, bez ikakve valjane polazne osnove koja bi omogućio CIK-u da navedeno procesuira.
– Od tih 200 prijava, trenutno je u radu devet predmeta, doneseno je 15 odluka i izrečene 22 novčane sankcije. Po ovom osnovu ukupno su izrečene sankcije u iznosu od 108.000 KM. A kada govorimo o ostalim prijavama koje se odnose na kršenje izbornog zakona, CIKBiH je izrekao oko 1.080.000 KM do ovog trenutka – naglasila je Prutina-Bjelica.
U svakom slučaju, zaključila je, ima prostora da se unaprijedi i zakonska regulativa, generalno kada su u pitanju različite vrste pravnih instituta iz izbornog zakona, a i u ovom dijelu koji se tiče zloupotrebe javnih resursa.
Fena.ba