Gubitak ljudskog kapitala u BiH postepeno postaje alarmantan.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar smatra da ovaj pad nije samo statistički podatak, već jasan pokazatelj da nešto ozbiljno nije u redu s našim društvom.
“Ako nastavimo ovim tempom, za nekoliko godina mogli bismo se suočiti s ozbiljnim demografskim izazovima”, mišljenja je on.
Gubitak ljudskog kapitala u BiH postepeno postaje alarmantan. Naime, 2015. godine u Federaciji BiH rođeno je 19.317 djece, što znači da smo u manje od desetljeća izgubili gotovo 4.000 novorođenih svake godine. Hadžić upozorava: “Svake godine gubimo čitav razred djece. Iako se ovakvi padovi čine malim na godišnjem nivou, postepeno odumiranje može dovesti do velike destabilizacije na dugoročnom planu.”
Razlike između kantona
Iako ove brojke zvuče zabrinjavajuće, možda još više zabrinjavaju razlike između kantona.
Dok neki kantoni bilježe kontinuirani pad, drugi su na rubu nestanka. Posavski kanton, Bosansko-podrinjski kanton i Kanton 10 zabilježili su samo 571 novorođeno dijete u cijeloj 2024. godini, dok je broj umrlih u istom periodu iznosio 1.408, što ukazuje na demografski slom.
Faruk Hadžić, komentirajući ove brojke, kaže: “Ove regije već sada ne mogu održavati vlastitu populaciju. Svaki dan nestaju gotovo četiri osobe, a rode se manje od dvije. Ovo je alarm koji moramo ozbiljno shvatiti.”
U 9 od 10 kantona broj umrlih je veći od broja rođenih, uključujući i Kanton Sarajevo, gdje je razlika između broja umrlih i rođenih čak -320. No, nije sve tako sumorno. Postoji jedan kanton koji pokazuje da promjena nije samo moguća, već i ostvariva – Zapadnohercegovački kanton. Ovaj kanton je jedini koji bilježi značajan broj rođenih u odnosu na broj umrlih, s čak 922 novorođene djece u 2024. godini, što je rekord za ovaj kanton.
Hadžić dodaje: “Zapadnohercegovački kanton pokazuje da nije sudbina ta koja određuje demografske trendove, već ekonomske i društvene politike. Kanton je stvorio povoljan ekonomski okvir, koji je privukao ljude da ostanu i osnuju porodicu. Ako želimo promjenu, moramo se fokusirati na ekonomske i društvene faktore koji kreiraju sigurno okruženje za budućnost.”
Demografski izazovi
Iako pozitivni trendovi u Zapadnohercegovačkom kantonu predstavljaju nadu, cijela Federacija BiH se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima.
Faruk Hadžić jasno ističe: “Ako ništa ne poduzmemo, gubitak populacije neće se zaustaviti. Moramo stvoriti stabilne ekonomske uvjete, pružiti ljudima sigurnost i pokazati im da postoji bolje sutra. Samo na taj način možemo spriječiti daljnji pad broja rođenih.”
Demografski problemi nisu samo brojke, već konkretne posljedice za cijelo društvo.
Gubitak radne snage, smanjenje inovacija i slabljenje ekonomije samo su neki od dugoročnih efekata.
“Vrijeme je da pređemo iz faze pasivnog promatranja u fazu aktivne akcije. Demografska kriza nije nešto što moramo prihvatiti kao sudbinu. Ali ako ništa ne učinimo, uskoro ćemo se suočiti s posljedicama koje će biti teško ispraviti”, zaključuje Hadžić,
Za promjenu je potrebno ulagati u stabilnost, obrazovanje, obiteljske politike i sigurnost kako bi se stvorilo okruženje u kojem će mladi ljudi moći vidjeti nadu i potencijal za svoju budućnost. Samo tada možemo računati na promjene koje će se odraziti na demografske trendove i osigurati opstanak generacija u BiH.
Akta.ba
