Ulogu Hasanaginice u novoj, ovaj put četvrtoj u posljednjih 30 godina Bosanskog narodnog pozorišta Zenica postavci i u koprodukciji s više teatarskih kuća, dobila je mlada glumica iz matičnog ansambla Adna Kaknjo. Da joj je glavna uloga svjetski poznate poeme možda životna, jer karijera ove mlade Zeničanke, praktično, tek počela ne opovgrava.
„Imamo neke likove, a to su oni koje su pisci opisali, pa su poznati njima i dramaturzima, kao i glumcima koji ih istražuju, a potom i igraju. Postoje takvi dramski likovi koji su poznati svima. To je Hasanaginica. Vi kada dođete tim likom na scenu i imate u publici ljude koji itekako dobro znaju koga igrate. Evo, nas troje sada da izađemo na ulicu i pitamo prvog ili prvu koje sretnemo da će znati ko je i šta Hasanaginica. Samim tim je moja odgovornost veća, zadovoljstvo ogromno, naravno, i strah kao strahopoštovanje prema toj veličini Hasanaginice. Da ste me pitali prije godinu dana da ću igrati tu ulogu, ne znam da bi moj odgovor mogao biti potvrdan. Tako da je možda dobro to što me je snašlo i što sam se u to bacila bez puno razmišljanja. Sreća je da sam imala odličnu ekipu prijatelja i kolega i da je taj proces išao kako je išao: lagano, inspirativno, lagano za stvarati već svima nama poznati život jedne žene“, rekla je Adna Kaknjo, glumica zeničkog pozorišta kojoj je, inače, četvrta po redu, premijera u matičnoj kući, nešto će, zasigurno, pamtiti do kraja života.
U studiju emisije „Popodnevni ritam“ TVZE proteklog petka je onako „glumački“ dočarala tu povezanost sa domaćom publikom. U toku razgovora je dala naslutiti kako joj sujeta ili ego neće popustiti pred „veličinom“ uloge koju trenutno igra u četiri grada Federacije BiH. Cijelu emisije „Popodnevni ritam“ s Almom Huskić pogledajte na linku: https://www.youtube.com/watch?v=Q-HEuWPx1co
Adna nam je otkrila i šta umjetnicima znače veliki projekti, kako djeluju na njihov rad i stvaralaštvo. Inicijativa za uprizorenjem Hasanaginice, a u povodu 250. godišnjice od prvog zapisa iz usmene tradicije potekla je iz Kalesije, tamošnjeg Centra za kulturu, a dramaturgija povjerena također zeničkom mladom i talentiranom piscu i dramaturgu Mirzi Begoviću.
Ni Mirza ne krije da je dramataizacija poznate poeme, prevođene na desetine jezika, pa i od strane slavnih Goethea, Puškina i Sccota, znače možda prekretnicu u njegovoj već bogatoj umjetničkoj karijeri.
„Ja sam se zaista trudio da iz različitih uglova posmatram priču, mnogo sam istraživao tih pola godine pripreme za adaptaciju poeme, mnogo analizirao Hasanaginicu, i posebno s tih aspekata njihove kastne razlike između begovske i agovske porodice, njihove žrtve zbog tadašnjih moralnih običaja, Nastojao sam istražiiti čitavu društveno-političku situaciju u to vrijeme (17. stoljeće op.a). U našoj Hasaniginici radnja počinje mnogo prije od „što se bjeli u gori zelenoj..“. Svaka do sada počinje zapletom, što je karakteristično za baladu, kao formu, ali naš dramski tekst i predstava počinju u periodu kada se njih dvoje zaljubljuju, a meni je zadakat bio i želja da tog Hasan-agu, kojeg mi kroz baladu gledamo kao negativnog prikažem kako on to izgleda kad je zaljubljen, kad voli, šta ga je očaralo kod Hasanaginice, u ovom slučaju Fatime. U ovom predlošku ona zapravo prvi put ima ime i meni je važno bilo da toj osobi koje je, ne samo književni lik, već i historijski lik, da ona ima svoje ime“, rekao je Mirza Begović, pisac, dramturg, zadnje vrijeme javnosti poznat kao scenarista dugometražnog filma Amanet.
Inače predstava Hasanaginica ima kako nam je otkrio već u dogovoru hrvatsku turneju, a umjetnička ekipa se nada i očekuje evropska gostovanja. Predstava Hasanaginica je u Zenici nakon premijere imala jedno prikazivanje, a slijedeće je zakazano za 24. februar u 20:00 sati na Velikoj sceni BNP-a.
