Muzej grada Zenice u ovu godinu ulazi sa okvirnim planom aktivnosti čijom bi realizacijom zadržali postojeći i u mnogim segmentima unaprijedili nivo i kvalitet svoje ponude i programa. Smatraju da imaju razloga za optimizam.
Muzej grada će u ovoj godini dovršiti poslove temeljitog redizajniranja stalnih postavki koji su započeti prošle godine. Riječ je o etnološkoj i zbirci medija 20.stoljeća. To se odnosi i na stalnu postavku na Vranduku na kojoj se svake godine nešto dopunjuje.
„ Ali, počev od prošle godine,upustili smo se u kudikamo veći pothvat. Skoro radikalne zahvate kako bismo postavili temelje za slijedećih desetak godina rada. Za jedan novi izgled, savremen i u duhu novog doba“, kaže Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice.
U koncipiranju postavki primjenjivaće se savremene tehnologije uz insistiranje na njihovoj interaktivnosti koja uključuje i fizički kontakt sa eksponatima.Na polju izdavaštva, edicija Stope u vremenu, nakon objavljivanja strip knjige o Kulinu banu, objaviće i knjigu o Kralju Tvrtku prvom.
„Poslije Tvrtka, na redu je kraljica Katarina onda kapetan Gradašćević, Zmaj od Bosne i tako dalje. Niko se nikada u istoriji BiH nije na ovaj način bavio našom baštinom, da je predstavlja u vrlo popularnom mediju, znači devetoj umjetnosti“
Ovu godinu obilježiće i istraživački rad na etnologiji u izradi i primjeni predmeta od drveta.
„Od toga ćemo imati ne samo značajan naučni rad nego ćemo dobiti i zanimljivu izložbu. Znači predstavićemo kako se drvo koristilo na tradicionalne načine u domaćinstvima i privredi. U osnovi to je izložba o starim zanatima ali koji se bave samo drvetom“
Međunarodna saradnja do sada se odnosila na velike projekte koje finansira Evropska komisija, poput tekućeg Made in.Regionalna muzejska saradnja se svodi na promocije vlastitih proizvoda.
„To su najčešće knjige i dokumentarni filmovi koje je lako transportirati preko granice. Sa izložbama je to veliki problem, naročito nakon proširenja granica Evropske unije“
Gostovanje atraktivnih izložbi iz inostranih muzeja je malo moguće.To zahtjeva znatan novac kojeg naš Kanton nema a Federacija ga,vjerovatno, ne želi dati, ističe Adnadin Jašarević. Dovoljno je reći, zaključuje on, da se u našoj zemlji za kulturu izdvaja 1,20 eura po glavi stanovnika a u Sloveniji, na primjer, 120. eura.
(D.Travar)
