U postratnoj Bosni i Hercegovini, opterećenoj nacionalnim, socijalnim i ekonomskim problemima, sveprisutnost oružja stvara ambijent opšte nesigurnosti za garđane.
Vrlo jasni znaci upozorenja na ovakav razvoj situacije su i sve češći oružani incidenti i ubistva.
Državni aparat, ali i društvo u cjelini, moraju se daleko ozbiljnije početi baviti ovim problemom, piše BHRT.
Prema zvaničnim statističkim podacima građani Bosne i Hercegovine posjeduju oko 1,2 miliona komada registrovanog oružja različitih kalibara.
Procjenjuje se da uz ovaj broj građani posjeduju i oko 750.000 komada nelegalnog oružja.
Sigurnosni stručnjaci naglašavaju da je legalno naoružanje pod nadzorom organa sigurnosti i nije toliki problem, već nelegalno oružje.
“Puno veći problem je ilegalno oružje i ono je najčešće u rukama organiziranih kriminalnih grupa i vidimo da sva krvična djela koja su počinjena, govorimo o krvnim, seksualnim i drugim deliktima, su zapravo počinjena upravo nelegalnim naoružanjem.”, kaže Sandi Dizdarević, ekspert za sigurnost.
Bosna i Hercegovina je izašla iz rata kao država u kojoj je oko milion građana patilo od PTSP-a.
Ovi građani nisu imali adekvatnu psihološku pomoć i podršku, a uz ekonomske probleme i stalne političke tenzije, problemi su postali još izraženiji.
Zato je sveprisutnost oružja u bh. društvu eksplozivan spoj koji se manifestuje kroz brojne slučajeve ubistava.
“S druge strane, mi non-stop imamo poslije rata jako visok pritisak sa političkog vrha gdje narod ne može da uživa u tom miru, to je ‘pozitivan mir’, samo se ne puca, a evo vidimo da se počelo i pucati, i stalno daju poruku, odnosno model ponašanja s vrha, kako treba do dole da se spušta, kako treba da se opet nešto ratuje.”, kaže Mira Vilušić, psihoterapeutkinja i aktivistica “HO Horizonti” Tuzla.
MUP Tuzlanskog kantona je u brojnim akcijama oduzeo tokom minule dvije godine preko 160 komada nelegalno posjedovanog oružja i eksplozivnih naprava.
Nakon nekoliko godina primjetnog pojačanog interesa građana za nabavkom oružja, tokom zadnje dvije godine opada ovaj interes.
“U 2022., dakle, bilo je izdatih 1629 oružnih listova, a u 2023. 1360.”, kaže Adnana Sprečić, portparol MUP-a TK.
Kompletan državni aparat mora uraditi puno više kako bi, prije svega, nelegalno naoružanje bilo pronađeno i oduzeto, ali i društvo u cjelini mora ovaj problem prepoznati kao prioritet za stvaranje sigurnog okruženja za buduće generacije.
“Sa policijskog aspekta je to jedini način ofanzivnog policijskog djelovanja kroz pretrese, racije i slične radnje. Međutim, nije samo policija jedini subjekt države koji je odgovoran za ilegalno posjedovanje oružja. Prije svega kao članovi ovog društva, kao porodice smo odgovorni da držimo kontrolu i socijaliziramo vlastitu djecu. Ako mi kao porodice nemamo kontrolu nad vlastitom djecom, kada to dođe do policije onda je, nažalost, kasno.”, naglašava Dizdarević.
Uz sistematičan pristup sigurnosnih agencija i policijskog aparata usmjerenog ka pronalasku i oduzimanju nelegalnog oružja, bh. duštvo, ako želi smanjiti prisutnost oružja i tako stvoriti sigurnije okruženje, mora poduzeti široku akciju da se poboljša i politička i opšta kultura dijaloga u javnom prostoru, a nasilje, posebno nad ženama i djecom, daleko drastičnije zakonski kažnjava.
