Sve više djece u školskom uzrastu ima izražene probleme koštano-zglobno-mišićnog sistema koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstoću tijelu i dinamiku pokretima.
Takozvani lokomotorni sistem je upravo predmet višestrukih kontrolnih, preventivnih pregleda, koje na području Zeničko-dobojskog kantona u svim školskim objektima provode timovi Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Složeni i osjetljivi ljudski sistem
“Da bi se shvatilo koliko je lokomotorni sistem komplikovan i osjetljiv, kao primjer može poslužiti stopalo koje je građeno od 26 kostiju koje su međusobno spojene sa 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata“, ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ-a, koja provodi ova istraživanja i preglede.
Prema istraživanjima smatra se da svaka odrasla osoba tri puta u toku života ima neki problem sa kičmenim stubom. U svakodnevnom životu primjetno je da značajan broj djece, ali i odraslih, zauzima nepravilan stojeći ili sjedeći položaj.
Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računarom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost uzrokuju značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog sistema. Djeca dnevno prosječno provedu oko šest sati sjedeći u školskim klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske torbe.
Više od 1.500 školaraca sa problemom
Nakon obavljenog skrining pregleda kod djece kod koje se uoči odstupanje od uobičajenih vrijednosti izdaje se preporuka za dalju dijagnostičku obradu kod ljekara porodične medicine, te kod fizijatra ili ortopeda.
“Na području Zeničko-dobojskog kantona u 2022. godini lokomotorni sistem je pregledan kod ukupno 6.358 učenika drugih i šestih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole. Od tog broja, kod 1.534, dakle kod svakog četvrtog učenika, utvrđen je problem sa lokomotornim sistemom“, ističe Hasanica.
Najčešće dijagnoze na daljoj dijagnostičkoj obradi bile su: loše držanje – kod skoro polovine pregledanih, dok je kod trećine učenika potvrđen problem sa stopalima.
“Najčešći tretmani nakon dalje dijagnostičke obrade bili su korektivne vježbe, sportske aktivnosti i pojačana fizička aktivnost, vježbe disanja, redukcija tjelesne težine, korekcija hoda, praćenje rasta i razvoja, reguliranje težine školske torbe”, kaže Hasanica.
Postotak odstupanja sve veći
INZ od 2017. provodi ovaj skrining i za šest godina, sa kraćim prekidom zbog COVID-a, ukupno je pregledano 43.195 učenika, a odstupanja od uobičajenog stanja lokomotornog sistema uočeno je kod njih 6.886, odnosno svakog sedmog učenika.
Stručnjaci kažu da je “primjetno da se ovaj postotak od 2020. godine povećava, što bi se moglo povezati sa smanjenom količinom fizičke aktivnosti tokom i nakon COVID pandemije”.
“Osnovne preporuke za očuvanje zdravlja lokomotornog sistema su da bi školarci bi trebalo da budu fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno. Plivanje, ukoliko je izvodljivo, je izuzetno dobro. Neophodno je unositi bjelančevine životinjskog porijekla, te namirnice bogate kalcijumom i vitaminima A, D i C. Također, težina školske torbe ne bi smjela biti veća od 10-15 posto djetetove težine, dok bi nošenje ruksaka trebalo da bude na oba ramena“, završava Hasanica.
INZ
