Dualni model strukovnog obrazovanja donosi mnogo koristi kako kompanijama u realnom sektoru, tako i učenicima i školama.
Podatak da se godišnje sklopi više od 1000 ugovora s kompanijama u kojima učenici strukovnih zanimanja obavljaju praktičnu nastavu implicira i da se značajan broj njih zaposli u tim kompanijama. Srednjim školama s Bilimišta u primjeni ovog sistema obrazovanja pomažu kolege iz Skoplja.
Još jedna uzvratna posjeta predstavnika Elektrotehničke škole Mihailo Pupin Zenici rezultirala je susretom profesora i učenika partnerskih škola „Mladost i Tehničke škole, Udruženja profesora srednjih strukovnih škola, resornog ministarstva, Privredne komore i poslodavaca.
„Ne primjenjujemo još u potpunosti dualni sistem obrazovanja, ali taj omjer je negdje 60 do 70 posto u našoj školi. Mnoge smo stvari uradili i počeli primjenjivati zahvaljujući iskustvima kolega iz Skoplja. Prije svega mislim na ostvarivan je bolje saradnje posredstvom kantonalne Privredne komore sa poslovnim subjektima”, kaže Nihad Kamenjaković, direktor SMŠ „Mladost“.
Prema riječima Bernadete Galijašević, pomoćnice ministra obrazovanja ZDK počeli su u saradnji sa Privrednom komorom realizaciju, odnosno upotpunjavanje i poboljšanja podzakonskih akata koji regulišu ovu oblast. „ Možemo se pohvaliti da smo postali kanton – brend u provođenju praktične nastave izvan škole i da imamo odliučnu saradnju s privrednim subjektima. Broj ugovora s tim firmama se svake godine povećava“, stakla je.
Roditelji učenika potpisuju tripartitni ugovor sa poslodavcima, a kao dopunsko uz ono iz škole, zdravstveno osiguranje za dane provedene na praksi u firmama, plaća ministarstvo obrazovanja, i Zeničkodobojski kanton je među rijetkim koji je to omogućio. U Skoplju i cijeloj Makedoniji, koji su dualni model školovanja počeli primjenjivati prije sedam godina omogućeno je učenicima da dobijaju mjesečni honorar za rad na praksi u iznosu od 70 eura. Kod nas je, kažu prosvjetari, trebalo prvo dosta vremena potrošiti na podizanju svijesti poslodavaca da shvate benefite ovog modela strukovnog obrazovanja.
Dimitar Georgijev, direktror Srednje elektrotehničke škole „Mihailo Pupin“ u Skoplju naglašava koji su to benefiti dualnog modela obrazovanja: kompanije obrazuju praktično sebi buduće kadrove, dakle sve je manje deficitarnog kadra, a s druge strane zbog činjenice da se strukovna zanimanja tako brže zapošljavaju, prednost je i pkolama jer raste stalno broj učenika koji upisuju strukovne škole, umjesto gimnazije na primjer.
Obuka mentora u firmama, izrada planova i programa i kriterija za izvođenje praktične nastave u proizvodnim pogonima kompanija, usklađivanje kantonalnih i federalnih propisa su posao koji nastavljaju raditi u kantonalnom ministarstvu. Kažu to je proces koji ne treba ići prebrzo, ali je sigurno da će za nekoliko godina, pilotiranjem ovog programa upravo u Zenici, model dualnog strukovnog obrazovanja biti primjenjivan širom Federacije, ako ne i cijele Bosne i Hercegovine.
A.H.
