Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pripremila je set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanja u ovom entitetu, ali istovremeno omogućiti i viši standard za građane. To bi se trebalo dogoditi kroz smanjenje stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi oko 30%. Istovremeno, minimalna plata podigla bi se na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u FBiH.
Kako bi zaista benefiti za građane izgledali u praksi nakon usvajanja, i kada uopšte možemo očekivati implementaciju – pitali smo Selvedina Šatorovića iz Saveza samostalnih sindikata BiH i Admira Čavalića, zastupnika u Parlamentu FBiH (SZBiH).
Čavalić odmah na početku ističe da aposlutno stoji za smanjenje doprinosa na rad, naročito zbog činjenice da BiH spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad. I pored toga, građani FBiH opterećeni su nizom parafiskalnih nameta – što bi bilo razumljivo da privrednici ostvaruju korist od javne usluge. Ipak, brojni problemi u, na primjer, zdravstvu, niske penzije, i loše druge socijalne usluge govore da to nije slučaj.
“Upravo ovaj set zakona koji je pet godina u izradi i kojeg strpljivo čekamo, treba da barem djelimično riješi te probleme”, ističe Čavalić.
Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH na sve ovo dodaje kako je zakon o minimalnoj plati predložen sa bruto iznosom, sve kako bi bili sigurni da će ono proisteklo oslobađanjem od nameta zaista završiti u džepovima radnika.
Na koga se sve benefiti odnose?
Ono što brojne zanima je i da li set mjera osigurava veća primanja radnicima sa minimalnom platom, ali i onima sa visokom primanjima? Kako postići da kvalificirani radnici imaju veću platu, a ne spadaju ni u jednu od navedenih kategorija?
“Teoretski, postoje pretpostavke da bi svi, manje ili više, imali benefite od navedenog. Naravno, svako ima diskreciono pravo da poveća ili ne poveća platu. Minimalna neto primanja će sigurno biti viša za radnike, a svakako i za one koji su na medijalnoj i prosječnoj plati“, tvrdi Čavalić.
“Ako uzmemo u obzir da su na visoke plate plaćeni veći doprinosi, onda ima prostora da se taj dio koji je do sada isplaćivan u fondove, odnosno prema državi, bude preusmjeren radnicima, pa da očekujemo povećanje svih primanja u Federaciji BiH“, dodao je, između ostalog, Šatorović.
Čavalić naglašava da to ne bi značilo skok od 300 ili 400 KM rasta za minimalce, već otprilike 150 do 200 KM, što također, kako je rekao, treba podržati.
To će, ujedno, pojačati i kreditnu sposobnost građana.
Kada bi se ovaj set zakona mogao implementirati?
No, za skoru implementaciju nema mnogo optimizma. Potrebna je priprema softvera za nova zakonska rješenja Poreske uprave FBiH, tu je uključena i Uprava za indirektno oporezivanje BiH – a predugo smo svjedoci da su građani nerijetko taoci institucija i njihove tromosti.
Također, profesor Anto Domazet je u četvrtak u programu N1 istaknuo procjenu da bi za sve bilo dovoljno šest mjeseci i da, ukoliko bi se zakoni usvojili do kraja godine, mogli bi se početi primjenjivati i do polovine naredne.
Čavalić je jako pesimističan.
“Ukoliko se ne usvoje do kraja godine, idemo u 2025. godinu. Zbog toga od januara urgiram Vladu FBiH. Prolazi septembar, a to se ne nazire kao tačka dnevnog reda. Nadam se da nisam upravu, ali informacije koje imam govore da je ovo ušlo u doment političke trgovine i veže se za izbor sudije Ustavnog suda BiH koji dolazi iz FBiH. Vrlo sam skeptičan“, rekao je Čavalić.
Ukoliko se set zakona ne usvoji do kraja godine, tvrdi Čavalić, ne postoji šansa da se implementira u 2024. godini.
