Od malignih neoplazmi u svijetu godišnje umire oko 9,6 miliona ljudi, te rak predstavlja drugi uzrok smrtnosti. Jedna od šest umrlih osoba umire od raka. Predviđanja su da će do 2030. taj broj narasti na 13,2 miliona, dok će broj oboljelih biti 21,7 miliona ljudi godišnje.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, maligne neoplazme pluća, prostate, debelog crijeva, želuca i jetre najčešći su tipovi kod muškaraca, dok su maligne neoplazme dojke, bronha i pluća, grlića i tijela maternice i štitnjače najčešći kod žena.
U ukupnoj listi smrtnosti od karcinoma kod stanovništva FBiH, pošto rak dojke pogađa muškarce i žene, je karcinom dojke zastupljen sa 6%.
Kao razlog poražavajućih brojki oboljelih u BiH, prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, navodi demografske parametre i tzv. “Korona medicinu”.
“Mi plaćamo, generalno, ceh zbog dva faktora povećanom broju karcinoma dojke. Prvo to su demografski razlozi. Odlazi puno mladog svijeta iz Bosne i Hercegovine, ostaje stariji svijet, a karcinomi su bolest starijih ljudi pa onda izgleda da je broj karcinoma mnogo veći, a sa druge strane “Korona medicina” je učunila to da je dostupnost zdravstvenoj zaštiti, kad je rak dojke i drugi maligni tumori u pitanju smanjena pa na taj način sad plaćamo ceh onome što nismo radili dvije godine dok su trajale ove mjere u borbi protiv Korone. Tako da nam se sada čini da je poplava karcinoma. Karcinomi su se dešavali ali nisu čišćeni, tako da kažem, što i je zadatak svakodnevne medicine, da čisti hronična oboljenja, maligna oboljenja iz populacije i onda ne bi bilo ovoga što je bilo. Dakle poremećeni demografski faktori s jedne strane i “Korona medicina” s druge strane doveli su do toga da imamo povećani broj malignih degenerativnih hroničnih oboljenja”, izjavio je za Zenicainfo prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Među priroritetnim intervencijama za smanjenje broja oboljelih i umrlih preporučuju se između ostalog, edukacija i informisanje stanovništva sa ciljem samokontrole, samozaštite, promjene ponašanja i reduciranja faktora rizika. Rano otkrivanje malignih neoplazmi putem organiziranih sistemskih skrininga koji treba da obuhvate barem 75% populacije i rana dijagnostika oboljenja. (T.B.)
