Povodom krunisanja Tvrtka I Kotromanića 26. oktobra 1377. godine, posljednjeg bana i prvog kralja srednjevjekovne države Bosne čime je Bosna iz srednjevjekovne Banovine uzdignuta na rang Kraljevine, juče je (petak,28.10.) rektora Univerziteta u Zenici prof.dr. Jusufa Durakovića i predsjedavajuću Senata Univerziteta prof.dr. Larisu Velić posjetio predsjednik BZK „Preporod“ Zenica prof.dr. Ajdin Huseinspahić.
Tom prilikom ispred zeničkog „Preporoda“ krovnoj akademskoj instituciji na području Zeničko-dobojskog kantona uručena je vrijedna replika Povelje Tvrtka I Kotromanića, u originalnoj veličini, koja predstavlja simbol bosanske državnosti i kompaktnosti njene teritorije. Povelja je izdata 10. aprila u Dubrovniku, a ovjerena 17. juna 1378. na kraljevskom dvoru u Trstivnici. Pošto se administrativni centar Kraljevine Bosne nalazio upravo na području današnje visočko-kakanjsko-zeničke regije ovaj simbolični poklon ima za cilj buđenje nacionalnog ponosa i okretanja ka svjetlim dionicama naše slavne povijesti, okretanja ka principima hrabrosti i mudrosti koji su krasili prvog bosanskog kralja.
Upravo iz odnosa Tvrtka I prema državi Bosni kao svojoj krunskoj zemlji kojom je suvereno vladao i iz nje širio svoju vlast nad Raškom i Primorjem možemo izvući mnoge poruke kako bi što bolje iskoristili sve komparativne prednosti poput Tvrtkoa, koji je vlastito porijeklo iskoristio da bi proširio svoju državu (pozivanje na baku Jelisavetu Nemanjić kako bi ovladao Raškom/Srbljem ili na majku Jelenu Šubić kako ovladao Primorjem-Splitom, Trogirom, Hvarom, Bračom, Korčulom…), i koji je vrlo mudro lavirao između različitih religija, pravoslavlja sa istoka, katolika sa zapada i očuvanja patarenstva „dobrijeh Bošnjana“ i Crkve Bosanske kao nezaobilaznog, ali istovremeno i nenametljivog faktora iznutra koji je uveliko doprinio opstanku same države Bosne.
Stoga, 26. oktobar je najvažniji datum u srednjevjekovnoj historiji Bosne jer potvrđuje dotadašnji kontinuitet bosanske državnosti i otvara vrata njene neusiljene ekspanzije na svim poljima društveno-političkog djelovanja, Navedena Povelja predstavlja i prvi istup Tvrtka kao kralja te odiše svećanošću i suverenošću, tolerantnošću i uljudnošću, principijelnošću i hrabrošću, kao da je dobri Bošnjanin Tvrtko želio poručiti nama danas kakvi trebamo biti kad je u pitanju odnos prema državi i njenim institucijama.
( izvor:UNZE)
