Bajramska hutba Husein-ef. Kavazovića: Suština vjere je u zahvalnosti Bogu

FOTO: Vijesti.ba/MINA

Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini povodom Kurban-bajrama održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivao reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Nakon klanjanja sabah-namaza održan je prigodni bajramski program kojeg su izveli poznati učači Kur'ana, ilahija i kasida.

Reisul-ulema je u bajramskoj hutbi, istakao kako pitanje morala nije pitanje nekolicine ljudi, te da je ono je pitanje svih nas, a, prije svega, odgovornih ljudi u jednom mjestu.

“Nismo mi u tome nikakav izuzetak. Institucije i ustanove kulture koje finansiramo iz naših poreza koje država ubire, ne mogu se ponašati kao odmetnička mjesta za koja ne važe pravila javnog morala. Svaka vlast je obavezna poštovati javni moral. U protivnom, mi nismo dužni poštovati takvu vlast, niti odluke koje ona donosi. U onoj zajednici ljudi, u kojoj se grubo krše dva moralna zahtjeva na kojima svaka zajednica počiva: da se svačije pravo poštuje i da se granica nemorala ne prelazi, takva zajednica će doživjeti tešku sudbinu”, kazao je reisul-ulema.

Istakao je obavezu muslimana da ukazuju na neprihvatljiva ponašanja, jer “veći grijeh od samog grijeha je promovirati ga, učiniti javnim i na njega se pozivati”.

“Draga braćo i sestre! Jutros, u našim džamijama, okupljeni smo onako kako su se naši hadžije okupili oko Kabe u Meki, vraćajući se iz dolina Arefata i Muzdelife. I oni, baš kao i mi ovdje, žude da se približe Allahovoj milosti. I njihov hadž i naši kurbani nose u sebi značenje svjesne žrtve, za spas duše i dovu za spas drugih nama dragih osoba. Hadž i kurban nas približavaju Bogu, oni nas vraćaju sebi i drže u vezi s drugima. Ništa na ovom svijetu nije tako uzvišeno kao namaz, dova iz duše i srca vjernika u dolinama Arefata i Muzdelife, pokraj Kabe, Allahovog hrama na zemlji”, kazao je vjernicima Husein-ef. Kavazović.

Naglasio je reisul- ulema da je u obredima hadža i kurbana za sve ljude velika i trajna poruka o zajedničkoj sudbini i porijeklu.

“Na ovom mjestu smo ono što smo oduvijek bili i kakvi ćemo ostati, Adem i Hava s dva bijela čaršafa, omotana oko naših tijela, praznih ruku i bosih nogu. U suštini, to je čovjek, onaj koji pokriva svoja stidna mjesta, pred Gospodarem svjetova, koji ga je namjesnikom na zemlji učinio. Zato, budimo ljudi, zahvalni pokornici Božji, koji se prema Njegovim blagodatima i darovima odnose brižno, s poštovanjem i zahvalnošću. Allahova veličina i dobrota je u Njegovim darovima: zdravlja, razuma, slobode, prava na izbor vlastitog puta, časti i dostojanstva. On nam je učinio dostupnim sve što je na zemlji i na nebesima, i ništa nam u vjeri nije teškim propisao”, kazao je u bajramskoj hutbi.

Suština vjere je u zahvalnosti Bogu, u izobilju kao i u oskudici, u rahatluku kao i u iskušenjima. Bogobojaznost je kruna ibadeta, a do nje se stiže vrijedno radeći i tražeći opskrbu na halal način.

“Moć i bogatstvo su u Božjim rukama, a u našima su poniznost, umjerenost, skromnost i darežljivost. Odjeća pobožnosti, poniznosti, skromnosti i darežljivosti najbolje pristaje čovjeku. Zato je Uzvišeni rekao: A odjeća bogobojaznosti je bolja. Plemeniti Vjerovjesnik a.s. izjavio je: Nemoj biti pohlepan za ovim svijetom, Allah će te voljeti, a ne hrli za onim što je u rukama drugih ljudi, pa će te ljudi voljeti. Braćo i sestre! Pametan je onaj koji je Allahu zahvalan i koji je u stanju ukrotiti svoje strasti i prohtjeve. Muhammed, a.s., rekao je: Ono što se zadržalo kod ljudi od govora prijašnjih vjerovjesnika je: ako se ne stidiš, čini šta hoćeš. Ovo su riječi upozorenja iz davnih vremena, prihvaćena norma ponašanja, prisutna kod svih civiliziranih naroda, u svim kulturama i tradicijama, koju ljudi poštuju u međusobnom ophođenju. Pitanje morala nije pitanje nekolicine ljudi, ono je pitanje svih nas, a, prije svega, odgovornih ljudi u jednom mjestu. Nismo mi u tome nikakav izuzetak. Institucije i ustanove kulture, koje finansiramo iz naših poreza koje država ubire, ne mogu se ponašati kao odmetnička mjesta za koja ne važe pravila javnog morala”, naglasio je Kavazović.

Istakao je da je svaka vlast je obavezna poštovati javni moral.

“U protivnom, mi nismo dužni poštovati takvu vlast, niti odluke koje ona donosi. U onoj zajednici ljudi, u kojoj se grubo krše dva moralna zahtjeva na kojima svaka zajednica počiva: da se svačije pravo poštuje i da se granica nemorala ne prelazi, takva zajednica će doživjeti tešku sudbinu. Allah vam naređuje da se svačije pravo poštuje i dobročinstvo ljudima i rodbini čini, a zabranjuje vam ono što je ružno i nepoćudno, On vas savjetuje da biste se opametili”, kazao je Kavazović.

Veći grijeh od samog grijeha je promovirati ga, naglašava Kavazović, te učiniti javnim i na njega se pozivati.

“Ne može se jedan nemoral opravdavati drugim. U našoj zajednici, u sredinama u kojima živimo, sve više postaje običaj da onaj koji govori o nepoćudnom ponašanju u javnom prostoru skoro u pravilu biva osuđen i izvrgnut javnom linču. Za nas muslimane to je neprihvatljivo ponašanje i mi ćemo na njega ukazivati. To su naše dužnosti i obaveza. Braćo i sestre! Mudri ljudi su kazali da su četiri stvari velike i važne, makar izgledale sitne i beznačajne: mali dušmanin, mala vatra, mala bolest i mala mudrost, znanje. Narod koji podcjenjuje svoje dušmane jednog dana će biti iskušan njihovim zlom. Oni dolaze različitim putevima, ekonomskim, političkim, kulturnim, medijskim. Niti jedan nebranjeni prolaz od njih nije siguran. Zato je Uzvišeni Allah rekao: O vjernici, brinite se o sebi, vaši dušmani vam neće nauditi ako vi budete budni, na pravom putu. Ko podcjenjuje malu vatru koju neprijatelj pali, riskira da u njoj i sam izgori. Ne podcjenjujmo svađu među nama koja može prerasti u sukob, čiji plamen se neće moći zaustaviti bez žrtava. Oni koji sukobe potpiruju i mržnju šire moraju biti odstranjeni iz javnog života. Svaku bolest, tjelesnu ili moralnu, treba liječiti u njenom začetku. Korupcija, nepotizam i populizam su opake bolesti u koje društvo, kada ogrezne, teško može bez ozbiljnih posljedica ozdraviti. Zato, ne podcjenjujmo one koji na njih upozoravaju, jer bez dobre dijagnoze nema ni znanja kako da dođemo do lijeka” kazao je u hutbi reisul- ulema.

Kavazović je prisutnima kazao da ne postoje vječni dušmani “jer i oni, ako nađu svoj interes, mogu prijatelji postati”.

“Ozbiljan pristup problemima i staložen, strpljiv odnos prema drugima, mogu donijeti dosta dobra. U Kur'anu je rečeno: O vjernici, budite strpljivi, staloženi, posvećeni i izdržljivi, Boga se bojte, da biste bili spašeni. Princip je suzbiti neprijateljstvo, ali nikada ne preći granicu dozvoljenog. Tako musliman postupa”, poruka je ef. Kavazovića.

Istakao je da je “naš narod svojom hrabrošću prebrodio mnoge nevolje i iskušenja”.

“Mnogo je rana na našem tijelu i duši koje nosimo i liječimo, ali je naš obraz ostao čist. Sjećanja na genocid u Srebrenici i zločine u Prijedoru i dolini Sane ne blijede. Pokazali smo cijelom svijetu i Evropi našu uzoritost, kako se viteški bori za vrijednosti zajedničkog života, onoga kakav bi svi trebali živjeti. Kako smo to sve izdržali, to samo mi znamo. Evropa kojoj pripadamo ignoriše nas, iz straha, jer u nama vidi svoje lice. Ali nije sve do njih, mnogo toga i više je i do nas. Mi trebamo istrajavati u našoj hiljadugodišnjoj tradiciji dobra i plemenitosti, razvijati naše vrijednosti dobrote i komšiluka, ne osvrćući se na druge i ne očekujući od njih ništa. Ništa im i ne dugujemo, preživjet ćemo kao i do sada, oslanjajući se na vlastitu snagu i vlastiti izbor. Ova naša borba nije ništa drugo nego borba da nas se ne odvoje od naše zemlje i tradicije, pa da nestanemo. O tome se ovdje radi, moramo toga biti svjesni. Ja vjerujem u hrabrost, inat i prkos našeg naroda, koji nas je i dosada spašavao. Život je jedno veliko putovanje u nepoznato. Niko ne može predvidjeti vjetrove i oluje”, poručio je.

Podsjetio je da se trenutno vjernici iz BiH nalaze pored Bejtullaha u haremu Meke.

“Zamolimo Allaha, dž.š., da im primi ibadete i da se vrate svojim kućama čisti od grijeha u Božijem zadovoljstvu. Danas ćemo prinijeti naše kurbane, žrtvu koja nas podsjeća na našeg poslanika Ibrahima a.s. i njegova sina Ismaila. Uzimajući njega za uzor, mi sebi posvješćujemo veliku životnu istinu, da bez žrtve, bez spremnosti i odlučnosti da je prinesemo za više ciljeve, nema uspjeha u životu. Život od nas zahtijeva stalnu žrtvu, posvećenost cilju i rad i trud na njegovom ostvarenju. Ništa ne dolazi samo od sebe, na brzinu i lahko. Neka bajram u nama probudi spremnost da slijedimo put vjere i put dobra koji ona utire i koji nas usrećuje. Radujmo se dobru koje ćemo činiti i sebi i drugima u ovim danima. I neka ono bude trajni izvor naše snage i spremnosti da se odlučno i jako suprotstavimo zlu koje neprestano vreba”, poručio je Husein ef. Kavazović.

Pozvao je vjernike da iskažu poštovanje prema žrtvama genocida u Srebrenici kao i da vjernička žrtva bude upotpunjena stalnim sjećanjem “na ovo planetarno zlo koje je našem narodu počinjeno”.

“Svim muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini čestitam nastupajuće dane Kurbanskog bajrama. Posebno čestitam našoj braći i sestrama u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u bošnjačkoj dijaspori, te svim muslimanima i muslimankama. Bajram šerif mubarek olsun”, poručio je Kavazović.

Klix.ba