Energetka kriza već odavno drma našu državu, a bez adekvatnog plana i programa održivog razvoja i strategije razvoja energetike, BiH ide u proces nekontrolisane tranzicije koja će sa sobom povući niz radikalnih promjena.
O ovim i sličnim temama u oblasti energetike razgovarali smo sa doktorom elektrotehničkih nauka Mirzom Kušljugićem.
Na sjednici Predstavničkom doma PSBiH, krajem 2021. godine, donijeta je odluka o ograničavanju poskupljenja električne energije na 20 posto i to samo za pojedine privrednike i industriju. Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) su to i potvrdili uz garanciju da to neće utjecati na domaćinstva.
Trenutno stanje u regionu je takvo da se cijene ne smiruju, veće su za tri do četiri puta nego prošle godine i to samo dalje ukazuje da će izvjesno – općenito zbog inflacije – biti potrebe za još dodatnim korekcijama cijene električne energije za industriju.
Cijenu električne energije u BiH određuje regulatorna komisija, a kako kaže Kušljugić, postoji – uslovno rečeno – liberalizovano ili slobodno formiranje cijena koje se odnosi na industriju.
Iz Regulatorne komisije za energiju u FBiH kažu da je od prvog januara 2015. godine. godine tržište električne energije u FBiH otvoreno i cijene nisu mijenjane u zadnje četiri godine, te su sačpinjeni na temelju ulaznih cijena energije i iznose od 73-75 KM/MWh (za.kupce iz kategorije domaćinstva ulazne cijene energije su 62-66 KM/MWh).
“Cijene u domaćinstvu su subvencionirane što znači da je trošak električne energije za domaćinstva i mala preduzeća ispod cijene koštanja proizvodnje – to se sve nadoknađuje finansijski iz pozitivnih efekata izvoza električne enegije i ključna stvar je dokle će to trajati. Sve dok je tako, moguće je da će ovaj nivo niskih cijena ostati”, objašnjava Kušljugić. On dalje kaže da je, što se tiče cijena električne energije za industriju, razlika u tome što u EU, u okviru cijene, postoji taksa na CO2, a u regionu i u BiH ne. Čitav region Zapadnog Balkana ima niske subvenciorane cijene eletrične enegije, a Kosovo najniže.
Nova strategija razvoja energetike
Činjenično stanje je sljedeće – BiH su potrebne energetske reforme. Treba krenuti, tvrdi Kušljugić, od nove strategije razvoja energetike koja bi trebala biti usklađena sa svim trendovima koji se dešavaju u svijetu.
“Također, mi moramo završiti započeti proces liberalizacije, moramo trgovati na bezama – moramo se povezati sa berzama u EU i regionu. Dalje, moramo donijeti čvrstu odluku da idemo u energetsku tranziciju, a to znači supstituirati proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva”, naglašava on.
Najvažnija reforma od koje, prije svih, treba krenuti, jeste povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i javnim ustanovama, jer je to, kako objašanjava naš sagovornik, najdemokratičnija mjera koja bi se trebala primjenjivati.
“Nešto od ovih reformi stoji u strateškim dokumentima, konkretno u strategiji razvoja FBIH za period 2021-2027. Potrebno je to implementirati”, poručuje Kušljugić.
Subvencioniranje domaćinstava
Građanstvo i potrošači cijenovne signale shvataju tek onog trenutka kad je cijena električne energije skočila.
“Onog trenutka kad je cijena električne enegije za potrošače skočila 20 posto uočili su, prije svega male i srednje firme i shvatile da je neophodno da nešto ozbiljnije rade po pitanju energetike konkrento elektornegetike. Ja koliko znam, postoji jedan značajan, intenzivan proces izgradnje solarnih elektrana. Za domaćinstva su potrebne subvencije, Vlada FBiH bi trebala da subvencionirane posebno one koji su ugroženi. To je jedan kompleksan proces koji može da uspije i da rezultira energetskom nezavisnošću samo ukoliko se svi segmenti koordiniraju, a prema trenutnom stanju u čitavom regionu, Vlade nemaju ni vizije ni kapacitete da to provedu. Bojim se da bez sprovođenja reformi idemo u postepeni scenario nekontrolisane tranzicije. To je slično procesu privatizacije i nekim drugim tranzicijama koje smo prošli u posljednjih 30 godina”, ističe Mirza.
Posljedice koje je prvo prouzrokovala pandemija koronavirusa, a sada i rat u Ukrajini, najilustrativnije se vidi kroz skok rasta cijene ogrevnog drveta. Energetika je roba bez koje se ne može, a ono što bi trebalo uraditi jeste predstaviti programe ugroženim ili siromašnih domaćinstvima, jer prema mišljenju Mirze Kušljugića, njih to najviše i pogađa.
Za električnu energiju vjerovatno neće biti tako drastičnih povećanja jer je to proizvodni resurs u BiH i moguće je, vjerovatno, u narednih dvije do ti godine držati pod kontrolom. Za neki dugoročni plan, mogu se javiti određeni problemi.
“Dugoročno i tu možemo očekivati značajne probleme, a rješenje je ono što je paradokaslno u razvijenim zemljama – podrška programima racionalnijeg i efikasnijeg korištenja energije. Vrijeme jeftine energije iz fosilnih goriva je iza nas”, tvrdi on.
Šta nas čeka nakon izbora u oktobru 2022. ?
BiH u oktobru čekaju novi izboru, a Kušljugić kaže da će do porasta cijene električne energije doći vrlo vjerovatno, neovisno od toga ko dođe na vlast već zbog ekonomskih aspekata.
“Ono što bi bilo dobro jeste pratiti programe pojedinih političkih opcija prije izbora i u toku izbornih kampanja, da li su uočili da su energetika sigurnost i energetka tranzicija ono što predstavlja okosnicu održivog razvoja. Prema informacijama koje ja imam, ovaj strateški aspekt ekonomije nije fokus interesovanja političkih partija što znači da će odluke najvjerovatnije donositi paušalno, ad hoc, a to je najgora moguća opcija”, zaključuje Kušljugić.
