Cijene nafte su uzletjele na početku nove trgovačke nedjelje, usljed ublažavanja covid kockdowna u u Kini i plana Evropske unije za zabranu uvoza ruske sirove nafte.
Evropska nafta Brent je dostigla noćas 120,2 dolara po barelu nakon čega se neznantno spustila na 119,8 dolara.
Cijena Brenta, koja predstavlja refrerentnu vrijednost na globalnom tržištu nafte zaključila je prošlu sedmicu s dobitkom od 6,0 odsto, na najvišem nivou po posljednja dva mjeseca, prenosi “Bloomberg”.
Američka nafta WTI je takođe ojačala i trguje se prema posljednjim raspoloživim podacima na nivou od 115,8 dolara za barel.
Vlasti Šangaja, kineskog trgovačkog i poslovnog središtu, dozvolile su svim proizvođačima da nastave rad od juna, a državni zvaničnici su objavili da je i u Pekingu epidemija korona virusa stavljena pod kontrolu.
Jačanje cijena “crnog zlata” poduprto je takođe najavama da će ministri zemalja članica Evropske unije, koji nisu uspjeli u nedjelju da se dogovore oko sporazuma o revidiranom paketu sankcija koji bi uključio i zabranu ruske nafte, da će nastaviti razgovore tokom ove nedjelje.
Mađarska za sada odbija da podrži kompromis uprkos prijedlozima kojIma su joj ponuđeni izvjesni ustupci kako bi osigurala snabdijevanje naftom, jedan zvaničnik EU je rekao za “Bloomberg” da je dogovor i dalje moguć u narednim danima.
Za naftu Brent je maj šesti mjesec koji će završiti u usponu, što najduži ciklus rasta njene cijene u posljednjih više od deset godina. Tome su doprinijele posljedice rusko-ukrajinskog rata kao i povećana potražnja usljed ukidanja kineskog lokdauna i, uslovno rečeno, vraćanja ekonomske aktivnosti u normalu.
Pored toga, skok cijena se duguje i ogromnoj potražnji za gorivom u SAD, gdje je počela ljetnja sezona vožnje tokom vikenda, što je maloprodajne cijene benzina u toj zemlji vinulo do rekordnih nivoa.
Izvor: akta.ba
