Poskupljenja tresu Bosnu i Hercegovinu, a vlast skoro da ništa ne čini da svakodnevnicu građana učini podnošljivijom. Njihov život je lagodan, a kakav je vaš?
Znatna poskupljenja energenata i namirnica usljed niskih plata radnika u privatnom sektoru postaju društveno opasna. I onima iz privatnog sektora, u kojem su uslovi rada dominantno loši, kada im se povisi plata, to nije dovoljno ni za to da se neutrališe poskupljenje. Radnici su prepušteni sami sebi.
Javni sektor je idila u odnosu na privatni. Zaposleni u ovom sektoru imaju visoke plate i sva prava zakonom utvrđena, a nekada i više od toga. Iza njih stoje sindikati, prije svega onda kada žele više plate. Širom zemlje traže više plate, a upravo zbog poskupljenja. Javni sektor je potreban, ali je preskup i neučinkovit.
Poskupljenja ne dotiču one koji su se odavno otuđili od stvarnosti – vlast. Diferencirana stopa PDV-a ili da se životne potrepštine oporezuju po nižoj stopi, a luksuz po višoj još nije razmatrana u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Nije razmatrano ni ukidanje akciza na gorivo. To nije u interesu ni vladajućima, ni opoziciji, odnosno to bi bilo ugrožavanje njihovog lagodnog života.
Da je to tako potvrđuje i nedavna izjava direktora državne institucije koja ubire poreze. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Miro Džakula je nedavno izjavio da difrencirana stopa PDV-a nije prihvatljiva, odnosno da jedinstvenu stopu do 17 posto mogu “svi” platiti. Govoreći o eventualnom uvođenju diferencirane stope, naveo je “prevaru” u Njemačkoj!
“Kada smo bili u Njemačkoj, kada se uvodio PDV, mi smo u jednom restoranu naručili picu i pivo. Dobili smo račun na kojem je PDV na pivo bio 24 posto, a na picu 12 posto. Pitam konobara zašto. On mi kaže zato što smo picu ‘obračunali da ćete je vi nositi kući’, zato stopa 12 posto. Dakle, automatski prevara”, ispričao je.
Ovakve konstatacije nisu iznenađujuće s obzirom na to da UIO mora osigurati novac za rastrošni i raskošni javni sektor, tj. braniti pozicije moći. Kolika je rastrošnost govori podatak da se za 20 parlamentaraca i delegata Parlamenta Bosne i Hercegovine plaća stanarina, što je godišnji trošak od 400.000 KM.
Izjava kongresmena Scotta Perryja svjedoči kako je to u najvećoj ekonomiji svijeta – Sjedinjenim Američkim Državama. Upitan u intervjuu za Glas Amerike (VOA) da li ima naknadu za odvojeni život u Washingtonu, odgovorio je: “Dobijete platu i snalazite se”.
Oni koji jedinstvenu stopu PDV-a smatraju opravdanim poručuju da je potrebno socijalnim politikama ublažavati posljedice poskupljenja. No, nije li i diferencirana stopa, koja postoji u većini evropskih država, i socijalna mjera? Da li je logično po istoj stopi oporezovati hljeb, koji je egzistencijalna potreba, i luksuzni automobil koji nije egzistencijalna potreba?
Svjetska banka (WB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) su prije skoro dvije godine pozvale države da se po višim stopama oporezuju bogati i bogatstvo. To su učinili kako bi ublažile devastirajuće posljedice pandemije koronavirusa. One su sada još više devastirajuće zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Oporezivanje bogatih i bogatstva po višim stopama je još teže očekivati od političara. Zašto bi sami sebe više oporezivali?
Čak je i Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji okuplja elitu planete, pozvao na preispitivanje neoliberalnog kapitalizma.
U MMF-u su svjesni i toga da zbog teških ekonomskih problema postoji veliki rizik od izbijanja društvenih nemira širom svijeta. Zato su najavili da će pokrenuti, kako su naveli, hitne programe finansiranja.
Šta znači kada vlast ignoriše stvarnost govori slika i prilika današnje Šri Lanke. Kombinacija svjetskih kriza i neodgovornog upravljanja zemljom uzrokovali su višesedmične žestoke socijalne nemire. Ekonomisti očekuju da će Šri Lanka biti samo jedna od država koja nije izdržala pritisak krize.
