Ekološki aktivisti ispred Parlamenta FBiH: Neka političari pokažu da li rade za tajkune ili građane

Foto: klix.ba

Nakon što je prije tri godine Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Zaključak o zabrani gradnje mini hidrocentrala, danas su se ispred zgrade Parlamenta okupili aktivisti ekoloških udruženja Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Povod okupljanja je upućivanje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u federalni parlament.

“Danas smo se okupili ispred koalicije za zaštitu rijeka, predstavnici preko 30 organizacija koj već 10 godina vode bitku protiv mini hidrocentrala. Ima nas iz cijele zemlje, jer rijeke ne poznaju granice i one nas spajaju. Ovaj bunt predstavlja preko 50.000 potpisa, inicijativa ljudi koji se bore da se mini hidrocentrale zaustave na našim rijekama”, istaka je Lejla Kusturica, aktivistica fondacije Atelje za društvene promjene.

Kusturica je navela kako su danas ispred Parlamenta BiH da pozovu na konačno usvajanje Zakona koji predviđa zabranu izgradnje mini hidrocentrala na rijekama.

“Od predsjedavajućih Predstavničkog doma i Doma naroda, Zaimovića iz SDA i Martinića iz HDZ-a očekujemo da stave Zakon na dnevni red već na prvoj narednoj sjednici. Ukoliko se to ne desi onda ćemo znati da političke elite ove zemlje igraju za tajkunske a ne za interese ljudi koji su ih birali”, kazao je Anis Podić iz Udruženja Eko akcija.

Prijedlog izmjene zakona daje tri godine vremena da oni koji imaju koncesione ugovore prikupe ostatak dozvola, što je izuzetno velikodušna ponuda Vlade FBiH, ali aktivisti poručuju da vremena nema te da je najvažnije da se zakon što prije usvoji.

Prošle su tri godine od usvajanja zaključka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o zabrani gradnje mini hidrocentrala.

“Oni koji nemaju koncesione ugovore znači da ne mogu ni graditi mini hidrocentrale. Ako se zakon usvoji spriječit će se gradnja nekih 50 do 60 mini hidrocentrala, 10 rijeka će biti zaštićeno od ovoga zla”, kazao je Podić.

Robert Oroz, iz Ekološko-humanitarne udruge iz Fojnice istakao je kako je u vrijeme usvajanja zaključka o zabrani gradnje hidrocentrala u funkciji bilo 108 mini hidrocentrala dok ih sada radi 119 a 20 postrojenja se trenuto gradi.

“Do sada je napravljeno 119 takvih postrojenja a u planu je da se izgradi još 300. Zaključak dakle nije naišao na primjenu na terenu. Imamo situaciju da je u posljednje vrijeme došlo do užurbane potražnje i zahtjeva za izdavanje raznih dozvola”, kazao je Oroz.

Aktivisti smatraju kako su političari velikim protokom vremena od usvajanja zaključka u Parlamentu FBiH do izrade teksta Zakona koji bi se trebao naći na sjednici u što skorije vrijeme, zapravo onima koji su već izgradili ili su u procesu izgradnje takvih postrojenja, samo kupili dodatno vrijeme. Također, pokrenuli su i online peticiju za konačnu zakonsku zabranu malih hidroelektrana u BiH.

Kada se zakon usvoji, zaustavit će se gradnja 300 planiranih novih mini hidrocentrala. Prema zvaničnim podacima, 119 mini hidrocentrala u prošloj godini proizvelo je svega 2,54 posto od ukupno proizvedene električne energije.

“Već 8 godina se borimo protiv gradnje mini hidricentrale na Buni, Buna 1 i Buna 2. Ovim putem šaljemo poruku i molimo sve nadležne parlamente da donesu odluku protiv gradnje mini hidroelektrana, da se rijeke ostave na miru”, kazao je Oliver Arapović iz ekološke udruge “Majski cvijet” Buna.

Svjetski fond za zaštitu prirode u ovome dijelu svijeta djeluje kao regionalna kancelarija sa sjedištem u Zagrebu, a nacionalni ured u BiH je u Mostaru.

“Kampanja nosi naziv “Zbog pošasti mini hidroelektrana svi smo mi postali gubitnici”, i uz tu kampanju donosimo 50.000 potpisa iz cijelog regiona sa osnovnom porukom da se zaustave mini hidroelektrane”, kazao je Đorđe Stefanović iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.

Za takvu situaciju krive vlasti koje su neselektivno davale dozvole izgradnju takvih postrojenja.

Izvor: klix.ba