Stalna i sve veća poskupljenja osnovnih životnih namirnica i energenata dovela su do toga da je ambijent u kojem žive građani u Bosni i Hercegovini odavno ispod svakog prosjeka.
260 hiljada radnika u Federaciji žive sa mjesečnim primanjima manjim od 650 maraka. Već odavno minimalna plata od 543 marke, a onda i prosječna od hiljadu maraka nisu dovoljne ni za osnovne potrepštine, budući da nam je posljednja potrošačka korpa iz marta, dosegla cifru od gotovo dvije i po hiljade maraka. Plate ne prate poskupljenja, ali je Vlada Federacije predložila novi zakon o minimalnoj plati kojim bi se plata povećala sa 543 marke na 722. No, ovaj zakon, kako su zaključili poslodavci, u koliziji je sa Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenom osiguranju te zakonima o doprinosima i porezu na dohodak, pa ga je neophodno korigovati.
“Dogovor je da u narednih 10 dana sindikat i poslodavci sjednu i da pokušamo usaglasiti te zakone, da bar diskutujemo i da onda u naredne dvije do tri sedmice najviše zakažemo sjednicu ESV, gdje bi diskutovali o svim tim zakonima u jednom paketu”, kazao je Adnan Smailbegović, Udruženje poslodavaca Federacije BiH.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži izmjenu uredbe o izračunavanju i metodologiji usklađivanja najniže plate u Federaciji kako bi je mogli uskladiti sa indeksom rasta cijena. Osnovne zamjerke sindikata na ovaj zakon, između ostalog, odnose se na činjenicu da je institut usklađivanja plata ostao promjenljiv. Smatraju da je 1. januar 2023. godine dalek rok za primjenu zakona o minimalnoj plati, budući da nas čeka, kako su rekli, galopirajuća inflacija.
“Šta će značiti 722 marke, to zaista ne znamo, ni kolika će biti kupovna moć. Ona će ona biti nominalno veća, ova će plata biti nedostatna jer znamo šta inflacija može učiniti, a deset mjeseci nas čeka ova kriza sa kompletnim ovim energetskim sektorom”, smatra Mevludin Bektić, Savez samostalnih.
Minimalna plata se može povećati samo ako se smanji fiskalno opterećenje na rad – što je najveći problem domaćeg fiskalnog sistema i razlog niskih plata, visoke nezaposlenosti i odlaska radnika, poručuju ekonomisti. Naglašavaju da u narednom periodu plate neće značajnije rasti jer svijet ulazi u takozvano stanje stagflacije.
“U slučaju nepovećanja plata u privatnom sektoru oni su daleko spremniji da traže posao negdje drugo. To je problem za naše kompanije i vraćam se na tu stagflaciju i ovo može biti veliki problem za privatan sektor u našoj zemlji, razumijevajući da smo imali problema sa našim izvoznicima i generalno da naše kompanije imaju problema sa uvozom materijala”, ističe Admir Čavalić.
Politički analitičari poručuju da nije ni čudo što smo sve siromašniji kada se političari umjesto interesima građana, godinama bave samo prepucavanjima i optuživanjima.
“Oni su godine i godine našeg života potrošili na političkim prepucavanjima, upravo na proizvodnji straha jedni od durgih, a da je izostao konkretan plan koji će doprinijeti blagostanju životnog standarda”, ističe Tanja Topić.
Bosna i Hercegovina se od visoke inflacije može zaštititi oslobđanjem privrede od poreza, omogućavanjem više uvoza sirovine i materijala za kompanije, te osiguranjem socijalnih programa što bi zaštitilo barem 20 posto populacije.
Izvor: BHRT
