Kršćani zapadnog obreda sutra slave Uskrs, svoj najvažniji blagdan. On je sjećanje na tri posljednja dana u životu Božijeg vjerovjsnika Isusa Krista i na njegovo uskrsnuće nakon smrti na Golgoti.
Bez tih događaja danas ne bi ni postojala jedna velika svjetska religija. Nakon korizme od 40 dana slijedi veliki tjedan i u njemu tri sržna dana. Prvi je veliki četvrtak gdje cijela služba započinje svečanošću. Kada u tišini završi veliki četvrtak, dolazi veliki petak, jedini dan u cijeloj crkvenoj godini kada nema mise. Centralni dogođaj je velika subota koji u duhovnom smislu simbolizira veliku neizvjesnost. “Na veliku subotu, kao najvažniji dan, imat ćemo mračnu crkvu u koju će ući velika svijeća. Svako će imati u rukama svijeću, upaliti je te reći da mi svoju nadu i svoje svjetlo uzimamo od svjetlosti Uskrslog. Tada započinje svečanost jer je od velikog četvrtka do velike subote sve bilo u tišini“, kaže fra Marko Kepić, župnik župe Svetog Ilije proroka u Zenici. Nedjelja, dan Uskrsa i prvi dan u tjednu,slavi se kao svečani dan. Tada se, kaže fra Marko, sjećamo posljednje Kristove večere,slušamo Gospodovu riječ i to na dan kada je on uskrsnuo i u sebi ponavljamo,ljubav i dobro su pobijedili.Poruka Uskrsa je univerzalna. “Da uz sve probleme, uz sve križeve i muke koje čovjek nosi, on sebi posvješćuje da nije sam. Ima Jedan sa kojim idemo, koji nam obećava više i čovjek bez tog nadanja i uzdanja ne bi mogao ići dalje. Zahvaljujemo Bogu da to nadanje i uzdanje svake godine sebi posvijestimo i da i ove godine ta nada ispuni srca ljudi,da budu ispunjeni životom, ljubavlju, radošću. To je poruka svima koji čekaju Uskrs, neka je sretno i blagosloveno“, poruka je fra Marka Kepića.Uskrs i obredi te crkvene službe koje mu prethode, obilježevaju se u svih pet katoličkih župa u Zenici. (D.T.)
