Kada je nastupila pandemija koronavirusa, stanovništvo je počelo da kupuje životne namirnice te toalet papir i sredstva za higijenu, naročito za dezinfekciju. Panična kupovina uslijedila je i početkom ruske agresije na Ukrajinu.
Tako sa polica većih trgovačkih centara i manjih trgovina nestaju brašno, ulje, šećer i so, a u nešto manjoj mjeri i druge prehrambene namirnice iako nadležni poručuju da zaliha ima i da ne trebaju da brinu.
Bilježi se značajno povećanje cijena, a dodatni strah građana od nestašice raspiruju prazne police sa prehrambenim namirnicama.
Da li je građane strah od poskupljenja ili poučeni ranijim iskustvom iz devedesetih godina, nije precizirano, ali jedno je sigurno, imamo one koji kupuju i gomilaju namirnice, a imamo i ove druge koji to smatraju nepotrebnim te kupovinu obavljaju kao i do sada, u skladu sa potrebama domaćinstva.
Evidentno je da je litar ulja 2019. godine bio 1,75 KM, a da se sada na policama nađe i za 4,80 KM, a vreća brašna je poskupila za skoro pet i više maraka.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, za Faktor kaže da nemaju pritužbi potrošača, ali da im stižu informacije kako cijene neprestano rastu.
Nisu potrošači krivi
– Svi smo svjedoci da se roba kupuje, posebno osnovni prehrambeni proizvodi, kupuju se u većoj količini i prave se zalihe. Ne mislim da su potrošači tome krivi, apsolutno nisu. Informacije koje mi dobijamo putem medija sasvim sigurno su jako zabrinjavajuće. Ljudi koji su jednom preživjeli rat sasvim sigurno se boje da ih zateče nevolja, a da njihova ostava i njihov špajz nemaju osnovne namirnice za narednih nekoliko dana ili mjesec-dva – kaže Bulić.
Navodi da je teško kazati da li je to opravdano ili nije.
– Nadamo se da nije opravdano takvo postupanje građana, da to preveliko kupovanje nema svrhu, da će se situaciju normalizirati. Međutim niko danas nema pravo reći potrošačima da ne kupuju ili da su panični ili da su oni izazvali nestašicu. To se mora obratiti državnim institucijama koje su bile dužne pravovremeno intervenisati i sa svoje strane učiniti sve što mogu više da građani budu informisani, da znaju pravo stanje stvari, da znaju zalihe kakve su i koliko se uopće mogu pouzdati u neke komercijalne zalihe koje imaju naši uvoznici i ovdje se ništa ne može prigovoriti potrošačima. Nažalost, mi smo svi u takvoj situaciji da ne možemo učiniti ništa, ali da se ljudi boje rata i da zbog toga kupuju – zaključuje Bulić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović je prije nekoliko dana u gostovanju na televiziji Hayat kazao da je njegov savjet građanima da ne “potpadaju pod paniku kupovine zaliha jer to daje pravo trgovcima pa i proizvođačima da podižu svoje cijene”.
– Kad god neko ko ima robu na lageru može da dođe u poziciju da shvata da je velika potražnja za njegovom robom u ovom slučaju recimo brašno, onda on svjesno diže cijenu jer računa da na toj situaciji može nešto da zaradi. Ista je takva situacija bila kada su najavili na televiziji da će gorivo poskupjeti na 4 KM te noći je nastala panika u Sarajevu i u drugim mjestima. Dakle, situacija je takva da ponašanje kupaca, u ovom slučaju građana direktno utječe na ponašanje proizvođača i trgovaca koji želeći da ostvare neku prednost, zaradu, profit preko noći podižu svoje cijene jer vjeruju da je to najlakši način da budu bogatiji kao trgovci i prodavci – naveo je Pavlović.
Podsjećamo, federalni premijer Fadil Novalić kazao je da je nedostatak određene robe posljedica prevelike potražnje, odnosno straha ljudi od nestašice.
– Ništa se nije znatno poremetilo u smislu količine koju mi dobavljamo, samo je problem što mnogi prave zalihe. Pozivamo građane da to ne rade – apelirao je Novalić.
Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalni inspekcijski organi vrše inspekcijske nadzore nad formiranjem cijena i marži na području Federacije BiH. Kao što je Faktor već pisao, inpektori su na terenu u velikom broju trgovačkih lanaca, trgovina zatekao proizvode i robu sa dosta većim cijenama od dozvoljenog povećanja, za što su pokrenuti prekršajni postupci.
Društvene mreže nas potiču
Pojavom koronavirusa brojni su stručnjaci komentirali paničnu kupovinu toalet papira. Ekonomisti tu pojavu nazivaju i fenomenom “nultog rizika”.
Ekonomista Farasat Bokhari s britanskog univerziteta East Anglia kaže da se postupa na taj način jer “želimo imati stvari pod kontrolom, ali uz malu potrošnju”.
– Zato kupujemo nešto jeftino što možemo pohraniti, a svakako ćemo u nekom trenutku iskoristiti. Važnije potrepštine poput konzervirane ili smrznute hrane skuplje su, a onaj ko ih ne voli, bacit će ih kad kriza završi – kaže Bookhari.
Steven Taylor, autor knjige “Psihologija pandemije”, kaže da je takvo ponašanje bilo karakteristično i tokom ranijih pandemija, uključujući špansku gripu 1918. kada su građani navalili gomilati zalihe.
– Velika razlika između prijašnjih pandemija i postojeće jeste u društvenim mrežama, što ima prednosti i mana. Širenje dramatičnih fotografija i snimaka širom svijeta pojačava osjećaj prijetnje i straha među ljudima – kazao je ranije Taylor.
