Bez kredita je teško servisirati tekući život – pod uslovom da ga možete podići.
Banke će na ovo reći da su bh. građani najmanje zaduženi u regionu. Ako ukupno zaduženje od 10,4 mlrd podijelimo sa brojem stanovnika, doći ćemo do zaduženja po glavi stanovnika koje prelazi malo više od 3.000 maraka. Što tvrde bankari nije mnogo, ali mnogo govori.
“Taj podatak govori kolika su primanja u BiH, kolika je zaposlenost i koliki je prostor za rast. Onog trenutka kada se povećava prosječno primanje rast će i zaduženost. Što je veća zaduženost vjerovatno je i privredna aktivnost veća, više zarađuju i u mogućnosti da uzimaju više kredita”, kazao je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Ako se u izračun ubaci još jedan parametar, a to je GDP – koji realno i najbolje oslikava snagu države onda dobijemo da je GDP trenutno jednak aktivi banaka.
“GDP BiH je 33-34 milijarde, koliko je i aktiva banaka. U svakoj razvijenoj drzavi mora biti 2-3 puta veći od aktive. Ako pričamo o rastu, u BiH bi trebali barem 10 godina trebali imati rast GDP preko 10 posto da se maknemo s mjesta, a mi to nećemo doživjeti nažalost”, kazao je Berislav Kutle, direktor Agencije za bankarstvo BiH.
Smanjenje loših kredita
Bh. građani nemaju problema sa vraćanjem kredita. Mogli bi imati ako bi došlo do otpuštanja, međutim taj strah je prebrođen u pandemiji – tvrde upućeni.
“Čak imamo smanjenje loših kredita u 2021. u udjelu kredita u bankarskom sektoru. Građani i privreda redovno vraćaju svoje kredite i servisiraju svoje obaveze, dijelom i zbog ovih ograničenja koja postoje kod uzimanja kredita”, dodaje Mahmuzić.
Kamatne stope ove i naredne godine neće rasti. Jedan od razloga je što je ponuda novca u bankama veća od potražnje, pa banke muče muke kako plasirati te kredite.
“A drugi je nejedinstvo EU i ECB koja bi morala zbog rasta inflacije od 5 posto prošli mjesec, povećati kamatne stope, ali to Evropa ne može trpiti”, kazao je Kutle.
Čak ako se povećaju kamatne stope Evropske centralne banke to ne mora imati utjecaj na BiH tvrde stučnjaci. Većina likvidnosti koje banke koriste je likvidnost domaćih institucija, privrede i građana. Kamate su slobodno formirane i trenutno oslikavaju realno stanje naše ekonomije. A sa ovakvom zaduženosti, koliko god 10,4 mlrd zvučalo puno, stagniramo.
